Premijer Plenković je na početku čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-e godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida i izvojevao slobodu.
Pročitajte i ovo
Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, rekao je premijer, izgradnja države, povjerenje između građana i institucija, što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka, rekao je u Intervjuu tjedna Jasmine Popović na Hrvatskom radiju.
"Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama, uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti", poručio je premijer. Pritom je podsjetio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.
Naglasio je da ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unapređivati, kako bismo dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.
Internet promijenio demokraciju
Podsjetio je i kako je internetsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva - te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.
"Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standardima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo", kazao je Plenković.
Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. "Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti 'al pari' s ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima."
Smatra kako je ozračje u Hrvatskoj pretjerano negativno i pesimistično. "Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije, stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje, svi stvari gledaju gore nego kakve jesu." Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.
"Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji više od 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni", kazao je.
Harange i pravosuđe
"Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije", kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je, posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.
Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.
"Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu - oni idu 'salama taktikom' i režu 'feticu po feticu' svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi 'europodručje'", kazao je premijer.
Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-ih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.
"Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju - Bugarska, Litva, Latvija, (...) dok Skandinavija raste jako malo", kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.
Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je - jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. "To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos", naglasio je.
Nisu propala sredstva iz europskog Fonda solidarnosti
Plenković je, na pitanje o obnovi od potresa na Banovini i Gradu Zagrebu, odgovorio da je milijardu eura europskog Fonda solidarnosti predstavlja inicijalni dio obnove šteta od potresa koje su procijenjene na 129 milijardi kuna. Istaknuo je kako su svi- ministarstva ali i lokalna samouprava- dobili i zadaću da se maksimalno ubrzaju procesi obnove te da ljudi i fizički vide da se Hrvatska obnavlja. Poručio je i kako nisu propala sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjenog obnovi nakon potresa već se radi na tome da se sve maksimalno iskoristi.
"Morat ćemo, da bismo obnovili Zagreb i Banovinu, kombinirati različite izvore - Fond solidarnosti, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i slično", dodao je.
Na pitanje o zahtjevima oporbe za smjenama ministara, Plenković je odgovorio kako je opozicija tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. No, dodao je, nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba.
Naglasivši da je Hrvatska sada u godini kada se donose odluke za Schengen i europodručje, ocijenio je da nije svakom u političkom interesu da se realiziraju ti strateški politički interesi. "Imate ljude koji će učiniti sve da se to ne dogodi, ne samo u Hrvatskoj, nego i neki od njih i vani", smatra Plenković.
Poručio je i da slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru najavivši kako će u ponedjeljak s ministrom financija Zdravkom Marićem predstaviti Zakon o euru. "Očekujem da se na razini europskih institucija i eurogrupe praktički donesu sredinom ove godine", kazao je. Naveo je i kako je ideja da u ovo vrijeme iduće godine bude kraj dvojnog korištenja kune i eura.
Ideja je, kazao je, da od rujna ove godine budu istaknute dvojno cijene u eurima i da cijelu godinu građani bez naknade mogu mijenjati kune u euro te da cijene godinu dana budu dvojno prikazivane.
O BiH i anomalijama
Plenković je kazao da od 2006. postoji "anomalija i izborni inženjering" koji se očituje u tome da su brojniji Bošnjaci u Federaciji BiH tri puta izabrali hrvatskog člana predsjedništva.
"To je nama neprihvatljivo. To nama predstavlja ogromnu neugodnu prepreku u odnosima. Nije normalno da Hrvat u predsjedništvu Bosne i Hercegovine nikad nije primljen u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina", kazao je Plenković u intervjuu povodom 30. godišnjice Međunarodnog priznanja Hrvatske.
"Ta situacija je apsurdna. Ja ne znam ni za jednu drugu situaciju tog tipa", dodao je.
U tom je kontekstu istaknuo da je važno razgovarati i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA, najveće bošnjačke stranke, kao i s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, najveće hrvatske političke stranke u zemlji.
"Tu moramo postići dogovor. Zato je naš cilj da razgovaramo i s gospodinom Izetbegovićem i s gospodinom Čovićem, da cijelu tu priču pomognemo i to tako da u međunarodnoj zajednici ne antagoniziramo ljude i ne stvaramo protivnike, nego da imamo saveznike i prijatelje koji će nam podržati tu tezu. To je ono što se radi", istaknuo je Plenković.
Zagreb treba "olakšati i pomoći" dogovor između političkih stranaka u BiH, istaknuo je Plenković, sugerirajući da retorika predsjednika Zorana Milanovića tome ne pomaže.
"Da bi si Hrvati na teritoriju Federacije BiH izabrali legitimnog člana predsjedništva BiH onda se mora postići dogovor s Bošnjacima koji žive zajedno s Hrvatima na teritoriju Federacije. Bez tog dogovora ćemo teško ići u novi izborni zakon koji će biti pravedan, pravičan i u duhu onoga što je dogovoreno u Daytonu", kazao je Plenković.
Postići ćemo bolji dogovor za Bradleyje
Milanović i ministar obrane Mario Banožić tjednima su u sporu oko prihvaćanja američke donacije 84 borbena vozila Bradley M2A2 ODS.
Dok Milanović tvrdi da Hrvatska za male novce može modernizirati i održavati ta vozila zbog čega je potrebno ponudu odmah prihvatiti, Banožić je isticao da ne može odgovoriti hoće li Hrvatska prihvatiti ponudu.
Plenković je kazao u petak da je nabava Bradleyja projekt vlade, a ne "projekt kojeg se sjetio Milanović ili netko od njegovih savjetnika".
Kazao je da su pojačani razgovori sa SAD-om te da misli kako će doći do rješenja koje je bolje od "inicijalne ponude". "Postići ćemo nešto što je jako dobro za hrvatsku kopnenu vojsku", kazao je Plenković. "Bit će još respektabilnija nego što je danas. To je naš cilj i konstanta naše politike", dodao je.
Upitan za spor s Milanovićem oko imenovanja veleposlanika kratko je odgovorio: "Poslali smo listu davno, nije do nas".
