Premijer Andrej Plenković će se u 16 sati pridružiti sudionicima tradicionalnog međunarodnog turnira koji se održava u hotelu Esplanade u čast poznatog gospodarstvenika i zaljubljenika u bridž. Uz predsjednika Vlade, turnir redovito okuplja brojne uzvanike iz javnog i gospodarskog života.
Premijer je nakon izlaska pred novinare potvrdio kako je službeno izvijestio sjevernoatlantski savez o novim momentima u naoružavanju susjedne Srbije. Fokus je na kineskim hipersoničnim projektilima koji su se pojavili na srpskim zrakoplovima.
"Uputio sam pismo glavnom tajniku NATO-a Rutteu i obavijestio ga o tome. Mislim da je to relevantna informacija koju bi Savez i druge članice trebale uzeti u obzir. Riječ je o vrsti naoružanja koja, koliko je meni poznato, do sada nije bila primijećena na europskom teritoriju, a kinesko je naoružanje", izjavio je Plenković, naglasivši kako će se o ovoj temi unutar Saveza tek voditi ozbiljni razgovori.
Bitka za JANAF: "Mi smo im spasitelji, a ne problem"
Posebno oštar premijer je bio prema novim pritužbama MOL-a i Slovnafta Europskoj komisiji vezanim uz transportne naknade JANAF-a. Mađarska strana tvrdi da su naknade previsoke, no Plenković tezu o JANAF-u kao "nepouzdanom partneru" odlučno odbacuje.
"JANAF treba i može biti Mađarskoj i Slovačkoj primaran. Mi smo u smislu energetske opskrbe spasitelji i rafinerije u Százhalombatti i rafinerije u Bratislavi. JANAF im jamči transport od 15 milijuna tona nafte godišnje, što je više nego što im realno treba", poručio je premijer.
Objasnio je i ekonomsku logiku iza cijena transporta, naglasivši da tarifa ovisi o količini i trajanju zakupa: "Ako se naručuje manja količina za kraći rok, cijena je viša. To je jednostavno. JANAF je danas tri puta povoljniji nego nafta koja je do nedavno dolazila u Mađarsku i Slovačku kroz Ukrajinu".
Premijer smatra da pravi problem Mađara nije transport, već želja za zadržavanjem jeftine ruske nafte:
"Bit je što njima ekonomski paše da kupuju otprilike 30% jeftiniju rusku naftu. Te iznimke koje su dane 2022. nisu automatizam. Nema nikakvog pritiska na nas, postoji naša politika i smisao sankcijskog režima. Bilo bi dobro da i u hrvatskim medijima malo osjetimo taj element hrvatskog interesa".
Globalna naftna kriza i američke sankcije
Komentirao je i odluku američke administracije da privremeno zaustavi sankcije na rusku naftu koja je već na tankerima. Plenković to vidi kao pokušaj stabilizacije svjetskog tržišta zbog blokada u Hormuškom tjesnacu.
"To je širi napor da se nafta koja nedostaje nadomjesti onom koja postoji. 'Flota u sjeni' plovi morem i ne može pristati u mnogim zemljama, a SAD želi premostiti tu situaciju jer su tankeri u Zaljevu blokirani. Ako Indija dobiva 50% nafte iz Zaljeva, jasno je što to predstavlja za njezinu ekonomiju", pojasnio je premijer.
Diplomatski rat: "Sve je stalo 2020. zbog nepostojećeg pravila 50-50"
Na pitanje zašto Hrvatska još uvijek nema veleposlanike u NATO-u, Parizu ili Londonu, Plenković je prst krivnje usmjerio prema Pantovčaku.
"Što se nas tiče, sve se može dogovoriti, ali ovisi o drugoj strani. Rujna 2020., kada je 30 mjesta bilo upražnjeno, predsjednik je odbacio listu i izašao s nepostojećom tezom o '50-50'. To pravilo ne postoji nigdje - ni u zakonu, ni u Ustavu, ni u običaju", podsjetio je premijer na početak blokade.
Dodao je kako je Vlada lani pokazala dobru volju, ali da se dogovor ne može postići ako jedna strana ultimativno postavlja svoje kandidate: "Ne može to tako da oni hoće baš te ljude na ta mjesta bez razgovora. Mi ne rušimo mostove i međunarodnu reputaciju Hrvatske. Meni je žao da je to tako, ali to nije do nas".
O bridžu i Guinnessovim rekordima
Na samom početku, premijer je pohvalio Hrvatski bridž savez, istaknuvši kako ova igra razvija kombinatoriku i logiku. Posebno je spomenuo gospodina Carića, predsjednika saveza, koji ima preko 60 godina reprezentativnog staža: "To je realno za Guinnessovu knjigu rekorda. Poželjeli smo im uspjeh, jer se vidi da europske i svjetske federacije gaje veliko poštovanje prema našem savezu koji broji skoro tisuću igrača".
