Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zadnjih godina u Hrvatskoj se razvio pravi stručni i humani pokret palijativne skrbi .


U zadnjih pet godina napravljen je značajan napredak na području palijativne medicine, međutim, treba još mnogo toga učiniti budući da sadašnji resursi u palijativnoj skrbi zadovoljavaju tek pet posto potreba, istaknuto je u petak na konferenciji o palijativnoj skrbi koju je organizirao Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Vezani članci Vrtić u Vukovaru (Foto: Dnevnik.hr) Napokon dobre vijesti: Ovaj je grad donedavno gubio stanovništvo, ali ove je godine broj prvašića rapidno porastao Napredak (Foto: izismile.com) - 17 Pokazali ogroman napredak i zadivili cijeli internet

Zadnjih godina u Hrvatskoj se razvio pravi stručni i humani pokret palijativne skrbi kroz niz pilot projekata u nekoliko domova zdravlja i bolnica, te volonterske timove, a prekretnica bi trebala biti konačna implementacija palijativne medicine u zdravstveni sustav kroz skorašnje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i izmjene Pravilnika o minimalnim uvjetima, rečeno je na konferenciji.

Zakonske promjene omogućit će stvaranje mreže palijativne skrbi u Hrvatskoj, što znači da će biti dostupna u svim županijama, te na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.

5 stvari koje većina ljudi shvati tek pred smrt

Predviđa se i osnivanje i centara za koordinaciju palijativne skrbi kako bi se međusobno povezali svih dionici, rekla je Sanja Predavec iz Ministarstva zdravlja.

Prema Strateškom planu razvoja palijativne skrbi od 2014. do 2016., koji je donijelo Ministarstvo zdravlja, Hrvatska bi do kraja iduće godine trebala imati 80 do 100 palijativnih kreveta na milijun stanovnika, koji će biti ravnomjerno raspoređeni diljem po Hrvatskoj.

185 palijativnih kreveta

Hrvatska trenutno ima 185 palijativnih kreveta u 10 ustanova, 10 mobilnih palijativnih timova u 6 županija, 4 županijska koordinacijska centra i 31 ambulantu za bol, kazala je Karmen Lončarek, predstojnica Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka.

Od ukupnog broja pacijenata kojima je bila potrebna palijativna skrb lani je samo njih 15,5 posto primilo palijativnu kućnu posjetu, a samo 8 posto skrb od mobilnog tima, dok je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za palijativnu skrb platio ukupno 30,2 milijuna kuna.

Predstojnik CEPAMET-a Veljko Đorđević istaknuo je kako je u proteklih pet godina promijenjen kurikulum Medicinskog fakulteta, uvedeni su novi predmeti koji naglašavaju palijativnu medicinu kao sastavni dio medicine, a uskoro se očekuje i uspostava poslijediplomskog studija. "Bez dobre edukacije, nema dobre implementacije u zdravstveni sustav", poručio je Đorđević.

Na konferenciji su dodijeljena priznanja osobama, institucijama i udrugama za razvoj palijativne medicine i skrbi u Hrvatskoj, kao i diplome polaznicima poslijediplomskog tečaja o palijativnoj skrbi. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook