Hrvatske ceste i dalje su među najopasnijima u Europi. Prema najnovijim dostupnim podacima, Hrvatska zauzima četvrto mjesto po smrtnosti na cestama, i to unatoč značajnom poboljšanju sigurnosti tijekom posljednje godine.
Prema analizi, Cars Iceland, specijaliziranog portala za automobilsku industriju, koja se temelji na statistikama Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) i podacima Eurostata, na hrvatskim je cestama u 2024. godini poginulo 239 ljudi - drugim riječima, zabilježena su 62 smrtna slučaja na milijun stanovnika.
Pozitivna stavka je to što je Hrvatska ipak zabilježila jedno od najvećih poboljšanja sigurnosti među prvih deset od 30 zemalja, pri čemu je broj poginulih na milijun stanovnika pao za 13% - sa 71 smrtnog slučaja na milijun stanovnika iz 2023. Podatke za prošlu godinu objavit će sredinom 2026.
Neujednačena sigurnost diljem kontinenta
Dok se milijuni pripremaju za vožnju Europom ovog ljeta, novi podaci pokazuju koliko je sigurnost na cestama neujednačena diljem kontinenta. Rumunjska je, prema svim mjerilima, najopasnija. Stopa od 78 poginulih na milijun stanovnika smanjila se s 81 godinu ranije (pad od 4%), no nijedna druga zemlja u istraživanju ne prelazi 75. Bugarska je odmah iza, s 478 poginulih na oko 6,4 milijuna stanovnika, odnosno 74 poginula na milijun stanovnika.
Deset najopasnih zemalja za vožnju u Europi redom su:
- Rumunjska – 78 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika
- Bugarska – 74
- Grčka – 64
- Hrvatska – 62
- Latvija – 60
- Portugal – 58
- Mađarska – 52
- Poljska – 52
- Italija – 51
- Estonija – 50
Na suprotnom kraju ljestvice, Norveška, Švedska, Malta, Danska i Luksemburg bilježe najniže stope smrtnosti. Luksemburg je pri tome ostvario najveći godišnji napredak, s padom stope od čak 32 posto.
Razlike u ponašanju vozača i savjeti stručnjaka
"Razlika između Norveške s 16 poginulih na milijun i Rumunjske s 78 je ogromna, ali ono što se zaista ističe kada vozite je koliko je iskustvo drugačije. U zemljama pri vrhu ove liste češće ćete vidjeti agresivna pretjecanja, nedosljedno korištenje pokazivača smjera i veći miks vozila, od traktora do brzog prometa. Ta nepredvidivost često iznenadi vozače, posebno one naviknute na uređeniji promet na sjeveru Europe", rekao je Alberto P. Carmona, suosnivač Scandinavian Travel Groupa.
"Jedno od najvećih iznenađenja za britanske vozače je koliko se brzo uvjeti mogu promijeniti nakon što napustite glavne ceste. U zemljama poput Grčke ili Hrvatske možete u nekoliko minuta prijeći s dobro održavane autoceste na usku, zavojitu i slabo osvijetljenu cestu. Tu se događa velik broj nesreća, posebno navečer", dodao je.
Istaknuo je i da vožnja na odmoru nosi drugačiji rizik, uz nova pravila i signalizaciju, pa i opasnosti na ruralnim cestama.
"Provjera ograničenja brzine, pravila o alkoholu ili načina funkcioniranja raskrižja može napraviti veliku razliku. To traje samo nekoliko minuta, ali uklanja mnogo nesigurnosti kada sjednete za volan", poručio je.
