Premijer je tom prigodom istaknuo kako je dovršenje autoceste do Ploča, a potom i do Dubrovnika, prioritet njegove Vlade, najavivši i nastavak izgradnje autocesta po cijeloj Hrvatskoj, od Slavonije i koridora 5C, preko Istarskog ipsilona u punom profilu i autoceste Zagreb - Rijeka, do trase Zagreb - Velika Gorica.
Pročitajte i ovo
Naglasio je posebnu zahvalnost hrvatskim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, bez kojih, kako je rekao, ne bismo danas bili ovdje, jer bez samostalne i demokratske Hrvatske ne bismo bili niti u mogućnosti graditi autoceste.
Kako je rekao, u vrijeme jugoslavenske komunističke diktature Hrvatska je bila prometno i u svakom pogledu zapuštena zemlja, a ono malo cesta što se gradilo prolazilo je izvan strateških pravaca.
Premijer je najavio da će se idućih dana raspisati javni natječaji za dovršenje drugih cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela na autocesti Zagreb - Split. Uskoro će se, kako je rekao, pripremiti sve potrebno za konačan početak gradnje tunela Sveti Ilija kroz Biokovo koji će Zabiokovlje spojiti s Makarskim primorjem i omogućiti bolju povezanost autoceste s obalom, te tunela Ravča - Drvenik.
Ponovio je i kako će se graditi most kopno - Pelješac, za kojega će izvođač biti poznat do polovice kolovoza. Hrvatska ima pravo na taj način povezati svoj teritorij, poručio je Sanader dodajući kako istodobno poštujemo i pravo BiH na nesmetan morski prolaz.
Sve što ova Vlada radi na dobrobit je hrvatskoga naroda, zaključio je naglasivši kako pritom misli na sve Hrvate u domovini i iseljeništvu i one u BiH, te je poručio kako se nitko neće usuditi oduzeti im pravo glasa, "jer Hrvat je isti i u Zagrebu i na Novom Zelandu i u Bosni i Hercegovini."
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta kazao je kako je u mandatu ove Vlade izgrađeno 412 kilometara autocesta, što je, rekao je, dvostruko više nego za prošle Vlade, te da će do kraja godine biti izgrađena ukupno 482 kilometara. Naveo je i kako je izgrađeno još 200 kilometara novih i rekonstruirano 900 kilometara
državnih cesta.
Riječ je u cijelosti o hrvatskom proizvodu, hrvatskih
tvrtaka, naglasio je Kalmeta, podsjetivši i na niz cestovnih projekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji: brzu cestu Trogir-Omiš, dovršenje punog profila brze ceste od Solina do Klisa, ceste od Šestanovca do Dubaca i od Čaporica do Biskog te novi most Trogir-Čiovo.
Najavio je i skorašnji početak gradnje nizinske željezničke pruge Zagreb - Rijeka te plovnog kanala Dunav - Sava, koji će pospješiti plovidbu od Vukovara prema srednjoj Europi, ali će služiti i za navodnjavanje tog dijela Hrvatske.
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak rekao je kako je izgradnja autocesta postala hrvatski nacionalni brand po kojemu smo poznati i priznati u Europi, a o čemu svjedoče i dobiveni certifikati za kvalitetu i zaštita okoliša.
Dionicu autoceste Dugopolje - Šestanovac izgradio je hrvatski konzorcij koji čine najjače domaće građevinske tvrtke predvođene splitskim Konstruktor - Inženjeringom, a najzahtjevniji objekt na tom dijelu autoceste novi je most preko rijeke Cetine, dug 140 metara, širok 28 i 100 metara visok, sa središnjim rasponom iznad kanjona od
90 metara, vrijedan 87 milijuna kuna. Dionica je i jedna od
najzahtjevnijih na cijeloj autocesti s 13 značajnih objekata: četiri tunela, tri umjetna tunela, četiri vijadukta, jednim odmorištem i mostom te desetak nadvožnjaka i podvožnjaka.
Osim izlaza prema Imotskom, Vrgorcu i Makarskom primorju, imat će i još dva izlaza za Omiš i Split.
Ima stratešku važnost u prometnom povezivanju Dalmacije i njezina zaleđa te juga države, jer će se prometno rasteretiti priobalje.
Cijena vožnje dionicom Dugopolje-Šestanovac osobnim automobilom iznosit će oko 15 kuna, a od Zagreba do tog mjesta 172 kune.
Otvaranju su bili nazočni i potpredsjednik Sabora Luka Bebić,
ministri Ivan Šuker, Marina Matulović Dropulić i Božo Biškupić te župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader, čelnici gradova i općina uz autocestu, a blagoslov je uputio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
