Dok Ukrajina ulazi u petu godinu iscrpljujućeg rata s Rusijom, sve su izraženije napetosti zbog mobilizacije. S jedne strane raste broj napada na vojne regrutere, a s druge se gomilaju optužbe građana koji tvrde da su upravo oni bili žrtve nasilja tijekom novačenja. Kriza ljudstva na bojišnici tako prerasta u ozbiljan društveni problem.
Veteran kojeg su pretukli vlastiti sunarodnjaci
Vasil Krupič dobro zna što znači boriti se za Ukrajinu. Prošao je neke od najkrvavijih bitaka u istočnom Donbasu, gdje je pod neprekidnim ruskim napadima, kako sam kaže, preživljavao zahvaljujući molitvi, sreći i golemoj volji.
No najveći šok doživio je daleko od bojišnice.
U prosincu prošle godine, dok je služio u pozadini i sudjelovao u patrolama koje su tragale za muškarcima koji izbjegavaju mobilizaciju, njegova je skupina pokušala zaustaviti dvojicu muškaraca koji su odbili pokazati dokumente te su pobjegli. Tijekom potjere Krupiča je jedan od njih brutalno pretukao željeznom polugom.
"Slomio mi je rebro. Ležao sam na tlu i nisam mogao disati", prisjetio se veteran u razgovoru za medije.
"Za što smo se borili ako danas vojnike tuku vlastiti građani?"
Zbog zadobivenih ozljeda proveo je šest tjedana u bolnici.
Više od 600 napada na vojne regrutere
Ukrajinska vojna pravobraniteljica upozorava da su napadi na službenike zadužene za mobilizaciju postali redovita pojava te predstavljaju ozbiljan problem u trenutku kada država pokušava popuniti redove vojske.
Premda se o toj temi u Ukrajini rijetko javno govori, dijelom zbog straha da bi takve informacije mogle poslužiti ruskoj propagandi, službeni podaci pokazuju zabrinjavajući trend.
Prema izvješću Nacionalne policije, do sada je zabilježeno više od 600 napada na vojne regrutere, a vlasti upozoravaju da nasilje poprima sve ozbiljnije razmjere.
Prvi ozbiljni incidenti dogodili su se u travnju, kada je nekoliko regrutera izbodeno noževima, pri čemu je jedan smrtno stradao. Ovoga mjeseca u Lavovu oko 200 prosvjednika okružilo je službenike koji su pokušavali privesti muškarca osumnjičenog za izbjegavanje mobilizacije, nakon čega su demolirali i prevrnuli njihovo službeno vozilo.
Neredi su izazvali snažne reakcije javnosti, a predsjednik Volodimir Zelenski osudio je svaki oblik nasilja nad pripadnicima ukrajinskih oružanih snaga.
Istodobno, njegova odluka o smjeni ministra obrane Mihajla Fedorova nakon neslaganja s vrhovnim vojnim zapovjedništvom dodatno je usporila pokušaje reforme sustava mobilizacije.
"Busifikacija" – simbol prisilne mobilizacije
Razlozi sve većeg otpora mobilizaciji su brojni. Mnogi građani strahuju od odlaska na bojište jer gotovo svaka obitelj poznaje nekoga tko je poginuo ili je teško ranjen. Istodobno, sve je manje onih koji vjeruju da će rat uskoro završiti.
Posljednji veći val dobrovoljnog prijavljivanja zabilježen je krajem 2023. godine tijekom ukrajinske protuofenzive na jugoistoku zemlje. Nakon njezina neuspjeha interes za dragovoljno pristupanje vojsci naglo je splasnuo.
Oporbeni zastupnik Oleksandr Hončarenko smatra da je upravo tada započela faza, kako je naziva, "brutalne mobilizacije".
"Vojni službenici traže ljude po ulicama i pritom nerijetko koriste silu. Nasilje rađa novo nasilje. To je ozbiljan problem koji će postajati sve veći", upozorio je.
S njim se slaže i vojni analitičar Ivan Stupak.
"Na bojištu smo počeli osjećati ozbiljan nedostatak ljudi i stalno trpjeli gubitke. Vojni vrh morao je popuniti praznine, pa je započela takozvana 'busifikacija'", kaže Stupak.
Taj izraz Ukrajinci koriste za mobilne ophodnje koje muškarce zatečene na ulici privode u autobuse i odvode u centre za mobilizaciju.
"Kada vojsci treba još pet tisuća ljudi, jednostavno ih počnu privoditi. Ako odbiju poći, sve često završi fizičkim sukobima na ulici", dodaje.
Sve više optužbi protiv regrutera
Dok vlasti bilježe napade na vojne službenike, raste i broj prijava protiv samih regrutera.
Ukrajinski povjerenik za ljudska prava prošle je godine zaprimio više od 6000 pritužbi građana, dvostruko više nego godinu prije. Prijave se odnose na fizičko nasilje, nezakonito privođenje te neprimjerene uvjete u centrima za mobilizaciju.
Jedan od onih koji tvrdi da je bio žrtva takvog postupanja jest sveučilišni profesor Kirilo Ogdanski iz Dnjipra.
Iako je zakonski izuzet od mobilizacije, prošlog studenoga na ulici mu je prišao muškarac u civilnoj odjeći i zatražio provjeru njegova statusa.
Profesor je upozorio da postupak nije proveden u skladu sa zakonom jer tijekom kontrole nije bila prisutna policija.
"Nakon toga jedan mi je izbio mobitel iz ruke, dvojica su me ugurala u autobus, a kada sam pitao što se događa, počeli su me udarati po glavi i nekoliko puta u nos", ispričao je.
Tvrdi da mu je jedan od službenika zaprijetio kako će ga odmah poslati na bojište kod Pokrovska.
Umjesto na fronti, dva je tjedna proveo u bolnici zbog sumnje na ozljedu vrata te s velikim podljevima ispod oba oka.
Protiv odgovornih je podnio službene prijave, ali je dugo oklijevao javno progovoriti.
"Ruska propaganda ovakve slučajeve koristi vrlo intenzivno. Ipak, problem postoji. Ako svi šutimo, nikada se neće riješiti. Razumijem potrebu za mobilizacijom, ali nijedan državni službenik nema pravo tako postupati", poručio je.
"Nitko se više ne javlja dobrovoljno"
Vasil Krupič i danas nosi posljedice rata. Dobrovoljno se prijavio među prvima, preživio najteže bitke, a na vratu nosi tetovažu s natpisom "Slava Oružanim snagama Ukrajine".
Tijekom jedne akcije teško je ranjen kada je njegovo vozilo pogodio dron iz prvog lica (FPV). Uspio je spasiti jednog suborca, dok je dvojicu gledao kako pogibaju u plamenu.
Danas ga, kaže, više od ratnih uspomena boli činjenica da vojnici postaju mete vlastitih građana.
"Mi samo izvršavamo svoju dužnost. Borili smo se i branili svoj narod, a sada nas isti taj narod napada", govori.
Na pitanje što bi moglo motivirati ljude da se dragovoljno prijave u vojsku, odgovara kako bi veće plaće sigurno pomogle.
Ipak, priznaje da je problem mnogo dublji.
"Naše dečke netko mora zamijeniti na bojištu. Drugačije ne može. Ali više se nitko ne javlja dobrovoljno. Svi se boje poginuti."
Reforma mobilizacije na čekanju
Tijekom šest mjeseci na čelu Ministarstva obrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je prve reforme kojima je želio učiniti vojnu službu privlačnijom.
Predložio je ugovore na određeno vrijeme za nove vojnike, mogućnost odgode ponovnog služenja nakon isteka ugovora te veće plaće, osobito za one koji obavljaju najopasnije zadaće.
No reforma je bila tek u početnoj fazi kada je smijenjen, a sveobuhvatna promjena sustava mobilizacije ostala je nedovršena.
Među prijedlozima koji se razmatraju nalazi se i prebacivanje ovlasti za provođenje mobilizacijskih ophodnji na policiju, čiji bi službenici bili manje osobno uključeni u taj proces. Spominju se i dodatna stručna osposobljavanja te psihološke procjene za djelatnike koji provode mobilizaciju.
Ukrajinske vlasti danas otvoreno priznaju da problem postoji, što je donedavno bilo gotovo nezamislivo. No zemlja trenutačno ima samo vršitelja dužnosti ministra obrane, dok trajno rješenje za sve dublju krizu mobilizacije još uvijek nije pronađeno, piše BBC.
-
U SUSJEDSTVUOpljačkali vozilo za prijevoz novca, traje dramatična potjera: Postavljene barikade, dignut helikopter
-
UPUTE LIJEČNIKAŠto učiniti ako osobu pogodi grom? "Nikako uza sebe ne bi smjeli nositi..."
-
Ljetna elegancijaNina Badrić: Tako elegantna kratka haljina i obožavane natikače za izlazak s mamom
