Komentirajući pitanje tko je točno zakazao u slučaju ubojstva nedužnog mladića, odvjetnik Branko Šerić istaknuo je da je teško uprijeti prstom u samo jednu osobu, ali da dugogodišnje ponašanje vrha države šalje iznimno lošu poruku društvu i samim kriminalcima.
"Mislim da se godinama događa nešto što je doprinijelo ovakvoj situaciji, a to je da nam najodgovornije osobe u društvu, kad se dogodi bilo koji jedan eksces koji predstavlja teško kazneno djelo, iz gospodarskog kriminala pa do ovakvog kaznenog djela protiv života i tijela, kažu onako lakonski, hladno, bešćutno: 'Neka institucije države rade svoj posao.' To je loša poruka", upozorio je Šerić.
"Hrvatski zakoni su dobri, ali se sudovi moraju pridržavati strožih kazni"
S obzirom na mračnu prošlost ubojice, koji je devedesetih godina nožem čak 17 puta izbo 22-godišnju djevojku, nametnulo se pitanje zašto hrvatski sudovi u praksi rijetko izriču maksimalne zatvorske kazne. Šerić se prisjetio vremena kada je sam radio na sudu, navodeći kako je tada vladao pogrešan stav da "uvijek može biti i gori oblik zločina".
"Kazna mora biti adekvatna učinjenom djelu, adekvatna žrtvi, a tek onda adekvatna ili primjerena počinitelju. Usuđujem se reći da su naši zakoni dobri. Naši zakoni su dobri, samo ih se treba pridržavati", naglasio je bivši sudac.
Šerić pojašnjava kako je sud u ranijem slučaju vjerojatno pokazao popustljivost jer je ubojica tada bio relativno mlad, pa se smatralo da ima šanse za resocijalizaciju. No, time se zaboravilo na ključni problem domaćeg sustava. "Tretman nakon izdržane kazne zapravo u Hrvatskoj ne postoji", upozorava Šerić i dodaje da kod osoba kod kojih postoji latentna opasnost od ponavljanja djela – a koje su k tome bile pod psihijatrijskim tretmanom – sudovi jednostavno moraju drastično postrožiti izricanje kazni unutar zapriječenih okvira.
Skandal sa spisom u ladici: Kako je slobodno šetao "hodajući eksploziv"?
Najveće ogorčenje javnosti izazvala je činjenica da protiv bjegunca već dvije i pol godine stoji potvrđen postupak zbog ilegalnog oružja i eksploziva, no sud u tom razdoblju nije sazvao niti jedno jedino ročište. Šerić takav rasplet smatra nedopustivim propustom onih koji su morali predložiti i odrediti mjere opreza.
"Pa mislim da je to sramota. Jer kad sudac dobije spis pred sebe, ili državni odvjetnik prije toga, pa vidi da je recidivist, vidi da je bio i pod psihijatrijskim tretmanom, da je hodajući eksploziv, da postoji latentna opasnost... Dakle, onaj tko predlaže istražni zatvor ili zamjenu istražnog zatvora s mjerom opreza, on je mora predložiti. I sud nakon toga mora prihvatiti", jasan je Šerić, locirajući potencijalni proceduralni propust upravo u tom segmentu.
Unatoč teškim kritikama na račun sporosti sustava, iskusni odvjetnik na kraju je ipak izrazio zadovoljstvo reakcijom izvršne vlasti. Istaknuo je kako ga je ugodno iznenadio istup nadležnog ministra Damira Habijana, koji je – umjesto uobičajene birokratske fraze o tome kako "institucije moraju raditi svoj posao" – prvi put jasno i odlučno poručio: "Dosta je."
