"Draga Danja, dragi Jure i Ante, s velikom sam tugom primio vijest o preranoj smrti vašeg supruga i oca, heroja Domovinskog rata, mog prijatelja Davora Jovića. Čitav svoj život posvetio je stvaranju i izgradnji hrvatske države u koju je ugradio svoje domoljublje i energiju", navodi Plenković u izrazima sućuti.
Velika opasnost
16-godišnjak preminuo nakon kobasica: Prva osoba na svijetu koja je umrla od ove bolesti
Brza reacija
VIDEO Dijete od 18 mjeseci palo sa 33 metra, ovako su mu prolaznice spasile život
"Iznimna prijetnja"
Trump ponovno šokirao: "Možda ćemo preuzeti kontrolu nad tom državom"
Ističe kako je Davor Jović bio istinski junak Domovinskog rata koji je, nakon svih hrvatskih ratišta, dva teška ranjavanja i nekoliko desetaka gelera u tijelu, smogao snage za pobjedu na maratonu s preprekama dugom 76 kilometara te, zadivivši međunarodne vojne instruktore, postao hrvatski vojnik godine.
Kao istinski sportaš, dodaje, Davor Jović svoju je hrabrost i odlučnost prenosio učenicima kick-boxing kluba, koji su pod njegovim vodstvom postizali zapažene rezultate.
Zahvalni smo Davoru - bez njega, i ljudi poput njega, ne bismo imali slobodnu domovinu Hrvatsku. Draga obitelji, u ime Vlade Republike Hrvatske i osobno upućujem vam izraze duboke i iskrene sućuti", zaključuje premijer Plenković.
Sućut obitelji Davora Jovića u ponedjeljak je uputio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstićević, čime je i počeo konferenciju za novinare. "Želim svom prijatelju, suborcu, supruzi Danji, Juri i Anti izraziti sućut. Jer jutros je umro moj prijatelj, suborac, junak Domovinskog rata Davor Jović", rekao je Krstičević.
Davor Jović umro je u ponedjeljak u Vrgorcu. Rođen je 1956. godine, po struci brodograđevni termoizolater. Prije Domovinskog rata radio je u makarskoj tvrtki Metal-plastika, a bio je prvak bivše države u full-contactu.
U lipnju 1991. priključio se Zboru narodne garde, u rujnu 1991. sudjelovao je u akciji "Zelena tabla – Male Bare" kojom je zauzeta vojarna bivše JNA u Pločama, a 1. studenoga s ostalim se pripadnicima vrgoračke satnije priključio 4. gardijskoj brigadi u čijem je sastavu prošao gotovo sva bojišta. Dvaput je bio ranjen - 3. srpnja 1992. u mjestu Kokotova Glava na dubrovačkom bojištu te 22. siječnja 1993. u selu Podgradina na Maslenici.
Godine 1993. šest je mjeseci proveo u časničkoj školi u Zagrebu, a potom se vratio u "Pauke“ s kojima je sudjelovao i u "Oluji".
Predrag Matić, u vrijeme dok je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Republike Ive Josipovića, predlagao je uvođenje institucije Junaka Domovinskog rata, za što je predlagao upravo Jovića.
Davor Jović nositelj je brojnih odličja, a 1997. proglašen je najboljim vojnikom Oružanih snaga RH, pobijedivši na 76 kilometara dugome maratonu "Prvi do Knina, prvi do slobode". Umirovljen je 2003. godine.
U Vrgorcu dan žalosti
Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca, proglasio je za srijedu, 29. studenog, dan žalosti na području grada zbog smrti Davora Jovića.
Komemoracija za Jovića održat će se u srijedu u gradskoj dvorani, izrazi sućuti na gradskom groblju u Vrgorcu u 12 sati, a pokop će biti u 15 sati na mjesnom groblju Duge Njive.
Dan žalosti označit će se isticanjem zastava Republike Hrvatske i Grada Vrgorca na pola koplja na svim zgradama u kojim su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tijekom Dana žalosti u Vrgorcu se neće održavati nikakva događanja sa zabavnim sadržajima, a gradske vlasti su sve ugostitelje pozvale da svoje poslovanje obavljaju primjereno Danu žalosti. (Hina/S.Ve.)