Riječ je o racionalizaciji sudske mreže koja bi trebala završiti 2019. kad bi se svi sudovi koji se spajaju trebali naći pod 'istim krovom'. Za sada će se to dogoditi samo sa sudovima u Iloku, Čabru i Vojniću koji se spajaju s općinskim sudovima u Vukovaru, Delnicama i Karlovcu.
Ostali sudovi spajaju se formalno-pravno, ali ne i fizički, što znači, primjerice, da će građani koji trebaju sudske usluge u Čazmi to i nadalje moći tražiti u tamošnjim sudskim prostorijama, iako taj sud pravno više ne postoji jer se spojio s ivanićgradskim Općinskim sudom.
Smanjio se i broj predstavnika sudova
Za 38 sudova s početkom godine ništa se ne mijenja, a 42 suda se spajaju u 29, no to se spajanje ne odnosi i na zemljišno-knjižne odjele koji ostaju tamo gdje su i sada.
Smanjenjem broja sudova smanjio se i broj predsjednika sudova. Na sudove koji se spajaju imenovani su vršitelji te dužnosti, no uskoro će biti raspisani natječaji, a dosadašnji predsjednici sudova koji više ne postoje ostaju suci.
Sudovi su se spajali po kriterijima priljeva predmeta za pet sudaca, broja stanovnika u određenoj sredini, udaljenosti 50 kilometara od suda do suda, ukupna broja riješenih i neriješenih predmeta, uz iznimku zemljopisnih posebnosti sudova na otocima.
Inače, po podatcima Ministarstva pravosuđa 872 općinska suca u prosjeku zaprime oko 2000 predmeta na dan, a trenutačno je neriješeno nešto više od 350 tisuća predmeta. Usporedno sa spajanjem i smanjenjem broja općinskih sudova smanjuje se i broj općinskih državnih odvjetništava sa sadašnjih 71 na 55, a u proceduri su zakonske izmjene koje će omogućiti smanjenje broja prekršajnih sudova sa 106 na 59.
Reorganizacija vodi kvalitetnijim sudskim odlukama
Zakonodavac smatra da će ta racionalizacija sudske mreže pridonijeti kvalitetnijim sudskim odlukama, ubrzanju postupaka, ravnomjernijem opterećenju sudaca i sudova, ujednačenju sudske prakse, manjem broju zaostataka i žalbi te specijalizaciji sudaca za pojedina pravna područja.
Sudovi u Iloku, Čabru i Vojniću spajaju se sa sudovima u Vukovaru, Delnicama i Karlovcu
S početkom 2009. počinje primjena oko pet milijuna kuna vrijedna E-upisnika, informatičkog sustava kojim će Ministarstvo pravosuđa, predsjednici sudova i Vrhovni sud moći pratiti koliko predmeta zaprima neki sud i sudac, koliko ih je riješeno i u kojem roku, kad nastupaju zastare i ostale pojedinosti koje bi, smatraju u Ministarstvu, trebale pomoći u boljoj organizaciji rada sudova.
Veći nadzor nad sudskim predmetima
U roku od tri godine očekuje se da bi u svim sudovima moglo profunkcionirati i automatsko upravljanje sudskim predmetima koje će omogućiti još veći nadzor nad sudskim predmetima, odnosno tada će se u svakom trenutku znati što se događa sa svakim predmetom.
Od projekata za iduću godinu iz Ministarstva najavljuju pripreme za osnivanje državne škole za pravosudne dužnosnike na kojoj bi se, nakon diplomiranja, polaganja pravosudnog ispita i 18-mjesečnog vježbeništva u pravosudnim tijelima, izabrani kandidati godinu i pol ili dvije godine educirali za suce i državne odvjetnike. Nakon završetka te škole ponovno bi polagali poseban ispit i zatim bi odmah postali suci i državni odvjetnici, što znači da bi Državno sudbeno vijeće izgubilo dio ovlasti, ali bi, primjerice, i dalje imenovalo suce drugog stupnja.
U Ministarstvu razmatraju i uvođenje instituta javnog ovršitelja. Ovrhama se danas u Hrvatskoj bave sudovi i javni bilježnici, no u budućnosti bi država ovlasti za taj posao mogla prebaciti i na zainteresirane građane. Time bi se, smatraju u Ministarstvu, još više rasteretili sudovi.
nastavak drame
Jeste li ih kupili?
Donosi Provjereno
