Nema potrebe da stari automobili završe u prirodi ili trunu po dvorištima: Pogledajte kako na njima možete zaraditi

U Hrvatskoj je u 2022. skupljeno oko 39.000 tona otpadnih vozila, od čega je cijela količina i obrađena, te 26.500 tona otpadnih guma, od čega je oporabljeno 23.000 tona, čime je Hrvatska ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom.

Prema najnovijem izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 posto za ponovne uporabe i recikliranje, rekli su Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Istaknuli su kako je od 2007. godine, otkad je uspostavljen sustav koji organiziraju, prikupljeno oko 500.000 otpadnih vozila.

Svaki posjednik koji preda ovlaštenom sakupljaču stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo.

Poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom ovlaštenom sakupljaču i uz to zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravnog vozila.

Prilikom predaje vozila posjednik mora ovlaštenom sakupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje.

Ako nije upisan kao vlasnik, treba predati presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo ili ovjerenu punomoć od stvarnog vlasnika da se vozilo daje na oporabu.

Dokazom se smatra i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registriranosti vozila.

Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobiti potvrdu koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled prilikom odjave tog vozila.

Pročitajte i ovo Stručnjaci upozoravaju Hrvatska je opet krenula naopako: Ideja vojnog tečaja je problematična, većina ljudi nema pojma ni da postoji civilna zaštita

U Fondu kažu da upravo ovako posložen sustav daje odlične rezultate, pa ne čudi što Hrvatska, kad je u pitanju gospodarenje otpadnim vozilima, ali i gumama, premašuje ciljeve.

Napominju kako se u automobilima nalazi niz opasnih tvari, koje ako se ne zbrinu na odgovarajući način mogu uzrokovati zagađenja prirode i okoliša.

Isto tako, motorno vozilo sadrži i cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina, osobito metala, koji se mogu dalje iskoristi u proizvodnji novih proizvoda.

Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka Ce-Za-R, koja ima organiziranu sakupljačku mrežu na cijelom teritoriju Hrvatske.

Nažalost, kažu u Fondu, unatoč tome što postoji uređen sustav jednostavnog zbrinjavanja otpadnih automobila, ima primjera kad su automobilske olupine izvlačili iz mora i jezera.

Neke su u sklopu svojih akcija u suradnji sa speleološkim društvima i Hrvatskom gorskom službom spašavanja izvlačili čak i iz spilja i provalija.

Zbog toga je Fond osmislio i dodatni program kojim sufinancira zbrinjavanje otpadnih automobila koji su zatečeni u nacionalnim parkovima i parkovima prirode te na otocima.

U takvim akcijama uklonjeno je 500-tinjak olupina koje su bile odbačene u prirodi.

Kažu da će i dalje nastaviti s unaprjeđivanjem sustava zbrinjavanja otpadnih automobila te će raznim ekološkim akcijama poticati javnost da dotrajale automobile, ali i stare električne i elektroničke aparate i uređaje zbrinu na pravilan i za okoliš neškodljiv način.

Pročitajte i ovo Istraga u tijeku Pucnjava u Šibeniku: Upucan muškarac, uhićen mladić, policija objavila nove detalje

Oporabljeno 84 posto odvojeno skupljenih otpadnih guma

Slično dobra situacija, kad je u pitanju ispunjavanje ciljeva Europske unije, jest i s otpadnim gumama.

Na hrvatsko je tržište 2022. stavljeno 32.168 tona guma, a preko sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost skupljeno je njih 26.490 tona, od čega je oporabljeno 23.020 tona.

"S obzirom na to da je materijalno oporabljeno 84 posto mase odvojeno skupljenih otpadnih guma, Hrvatska je u 2022. premašila nacionalni godišnji cilj prema kojem je potrebno osigurati recikliranje najmanje 80 posto", stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze. Tu su i lijevana guma, kotači od recikliranih guma.

Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt, kojima se poboljšava svojstva te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima. Također, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanta za smeće.

Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti i gorivo izvrsnih svojstava.

U Hrvatskoj se oporabom guma bavi varaždinska tvrtka Gumiimpex - GRP, koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, te cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica, koje ih energetski oporabljuju.

U Fondu kažu da sukladno načelu "onečišćivač plaća" proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na hrvatsko tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda. Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade otpadnih guma. Ovlašteni sakupljači otpadne gume predaju direktno oporabiteljima, kojima Fond isplaćuje naknadu za oporabu otpadnih guma.

U Fondu kažu kako je najveća vrijednost svih sustava gospodarenja posebnih kategorija gospodarenja otpada ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima ili bačene u prirodi.