Poboljšanje statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja, između ostalog i kroz povećanje naknade, dio je izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi kojima se proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Vlada je izmjene sa sjednice u srijedu uputila u hitnu saborsku proceduru.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je na sjednici Vlade da je Sabor 17. ožujka zadužio Vladu da izmjenama zakona osigura reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi, i to u funkcionalnom i materijalnom smislu, te unaprijedi sustav u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Prema izmjenama zakona, krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja proširuje se u odnosu na osobu koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja.
Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga te životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 posto osnovice na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.
Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja i taj status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do deset mjeseci od dana smrti.
Institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi se redefinira te se ona briše, a obveza povrata sredstava ostvarenih temeljem prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), uslugu smještaja, organizirano stanovanje, koja se potraživala od nasljednika, briše se u slučaju nasljednika korisnika ZMN-a.
Uvodi se i naknada za troškove prijevoza zbog školovanja koja se priznaje - djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja te učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.
Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5,7 milijuna eura, kazao je Piletić.
Danas su na #VladaRH Zakon o savjetima mladih i Nacionalni program za mlade, kao i Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o socijalnoj skrbi s jasno definiranim izmjenama koji idu u prilog svim korisnicima.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 7, 2023
Novine u Konačnom prijedlogu zakona o osobnoj asistenciji
Konačnim prijedlogom zakona o osobnoj asistenciji prvi put se u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije te ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama zbog vrste i stupnja invaliditeta.
Predloženim zakonom uređuje se i potpora tijekom odgojno-obrazovnog procesa učenicima s teškoćama u razvoju, odnosno potpora pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, uvjeti za priznavanje potpore, nadležnost za odlučivanje o priznavanju potpore, nadzor nad pružanjem potpore.
Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broj korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.
U konačnom je prijedlogu zakona, sukladno prijedlogu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, povećan broj sati korisnicima čiji roditelji ili drugi član obitelji koriste status roditelja njegovatelja, i to s predložena 22 sata na 88 sati mjesečno.
Isto pravo prošireno je i na korisnike koji su potpuno ovisni o pomoći i njezi druge osobe, a ovo pravo može ostvariti i korisnik koji živi u kućanstvu u kojem je bračni ili izvanbračni partner roditelja njegovatelja zbog radnih obaveza odsutan iz mjesta prebivališta duže od šest mjeseci godišnje, i to najviše 44 sata usluge osobne asistencije.
Za provedbu zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati u ovoj godini dodatnih 82 milijuna eura, odnosno na godišnjoj razini očekuje se fiskalni učinak u državnom proračunu od 174 milijuna eura, naveo je Piletić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Premijer Andrej Plenković rekao je kako se predloženim zakonima još jednom pokazuje ogromna solidarnost u hrvatskom društvu, osobito prema najranjivijim skupinama, naročito prema osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.
"Mislim da su ova rješenja i u smislu prava i u smislu financijske težine itekako ozbiljna, dobra i pokazuju da nam je načelo solidarnosti i uključivosti u hrvatsko društvo jedno od najvažnijih", ustvrdio je Plenković.
''Imamo dovoljno ljudi koji će obavljati posao osobne asistencije''
Piletić je u izjavi za medije nakon sjednice Vlade rekao da na tržištu rada ima dovoljno osoba koje će obavljati posao osobne asistencije nakon donošenja zakona o osobnoj asistenciji koji će višestruko proširiti broj korisnika usluge i povećati broj sati korištenja usluge.
"Naravno da ima. Tu temu smo apsolvirali nekoliko puta, predmnijevajući što će nam se dogoditi kada donesemo zakon o osobnoj asistenciji kada ćemo imati potrebe za puno više osobnih asistenata nego što ih imamo danas", rekao je Piletić.
Naveo je kako ih je danas zaposleno nešto manje od 2500, ne samo osobnih asistenata, nego i videćih pratitelja te komunikacijskih posrednika, a zbog sigurnosti radnoga mjesta ti poslovi više neće biti projektno financirani na određeno razdoblje, već će biti stalno radno mjesto.
Ministar je pri tome istaknuo i dugotrajno nezapošljive osobe iz programa Zaželi, a od kojih je velik broj prošao program obuke za zanimanje njegovatelj, jer u njima vidi mogućnost da potraže stalno, sigurno i puno bolje plaćeno radno mjesto osobnog asistenta.
Što se tiče proširenja fonda sati za osobe s invaliditetom čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja i komentara novinara da neki studenti svejedno neće moći nastaviti studij jer će imati asistenta samo na par sati dnevno, Piletić je pojasnio kako usluge osobne asistencije obuhvaćaju i pomoćnike u nastavi.
I studenti će moći koristiti usluge osobnog asistenta
"U prvom čitanju zakona bilo je dilema, međutim jasno smo rekli da će i studenti moći koristiti usluge osobnog asistenta, u to nema dileme", poručio je.
Isto tako, dodao je, s obzirom na to da će se puno ozbiljnije razvijati zakonska regulativa kroz podzakonske akte za pomoćnike u nastavi, potrebno je jasno razdvojiti što je osobni asistent za uključivanje u društvo, a što je pomoćnik u nastavi koji može podrazumijevati i pomoćnika tijekom odgojno obrazovnih procesa, a što studiranje i jest.
"Studenti će moći koristiti uslugu osobnog asistenta u ovom obujmu. Kroz listu procjena potreba stavili smo da studenti dobiju više bodova i očekujemo da ta usluga bude kvalitetnija, dugotrajnija i na korist svim osobama s invaliditetom jer želimo da imaju jednak pristup, da sveobuhvatno žive, a to podrazumijeva i studiranje", istaknuo je Piletić.
Upitan o drugim zakonima, ministar je potvrdio kako se izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi redefinira te se ona briše, no ostaje obveza povrata sredstava za organizirani smještaj i stanovanje te će nasljednici, kao i dosad, imati obvezu povrata sredstava koje je država uplatila na ime samo ta dva prava.
U javnom savjetovanje je ušao Zakon o humanitarnoj pomoći, a ministar je naveo kako se ne događa ništa značajno, već uređuju niz nomotehničkih stvari.
"Želimo osvijestiti da sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći, svi oni koju pružaju pomoć trebaju ući u registar i evidentirati svoja prikupljanja sredstva", istaknuo je.
Dodao je kako postoji niz slučajeva da su mnogi u dobroj namjeri organizirali humanitarnu pomoć, a da nisu i prema postojećem zakonu bili evidentirani i upisani, pa samim time nisu poštovali zakonsku proceduru.
Upitan zašto se osobe koje ulaze u to moraju registrirati, Piletić je odgovorio: "Zato što u nečije ime skupljate materijalna, najčešće financijska sredstva. Ti tijekovi ne smiju biti netransparentni i zbog toga idemo u izmjenu zakona".
