Propusti u postupanju dviju sutkinja šibenskog općinskog suda već su utvrđeni. Čeka se odgovor je li bilo propusta i u šibenskom DORH-u kada prije nepune tri godine za osumnjičenog Kristijana Aleksića nisu predložili određivanje istražnog zatvora zbog drugog kaznenog djela. Nalaz je u ingerenciji glavnog državnog odvjetnika.
"Izvanredni nadzor je gotov, bio je isti dan. Vratile su se kolegice koje su bile, sad se piše izvješće, bit će početkom sljedećeg tjedna završeno", rekao je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
Zbog činjenice da je sustav zakazao ide se u hitne zakonske izmjene. Radna skupina već je formirana. U radu će sudjelovati predstavnici pravosudnih tijela, akademske zajednice, MUP-a, Ministarstva zdravstva i Ministarstva socijalne politike.
"Danas je imenovana radna skupina, svako ministarstvo, pa tako i naše, dat će jednog člana eksperta sa zamjenom kako bi se djelovanje Povjerenstva odvijalo što dinamičnije, odnosno kako bi se u predviđenom roku od dva tjedna iznjedrila potrebna rješenja", rekao je ministar socijalne politike Alen Ružić.
Planira se uvođenje boljeg i duljeg zaštitnog nadzora nakon izlaska opasnih zatvorenika na slobodu, međuresorno praćenje takvih osoba, ali i kazna doživotnog zatvora uz obveznu mogućnost uvjetnog otpusta.
"Nemam ništa protiv, mislim da bi to bilo dobro rješenje. Mislim da samo dvije zemlje EU-a nemaju kaznu doživotnog zatvora. Ugradila bi se mogućnost uvjetnog otpusta, ali nakon velikog broja, 20, 25 godina, da se može tražiti uvjetni otpust, a onda bismo vidjeli bi li bio odobravan taj uvjetni otpust", rekao je Turudić.
Ovisno o tome kada će se odrediti uvjetni otpust, profesor kaznenog prava objašnjava da je u praksi onda moguće da bi bio blaži ili jednak našoj postojećoj kazni dugotrajnog zatvora od 40 ili 50 godina.
Galerija
"One se ne izriču uvijek, rijetko, a pogotovo ta najviša od 50 godina - dosad samo četiri puta i od toga nisu ni sve pravomoćne. I onda se postavlja pitanje je li ovo rješenje za slučaj na koji pokušavamo to primijeniti. Možda bi se takvom počinitelju nakon drugog ubojstva mogao izreći doživotni zatvor, ali to nije neka razlika u odnosu što imamo sad", objasnio je profesor s Katedre za kazneno pravo PFZG-a Aleksandar Maršavelski.
Za opasne počinitelje koji imaju psihopatske crte ličnosti i ne mogu se terapijski liječiti rješenje bi trebalo, dodaje, tražiti drugdje.
"Za te počinitelje, po mom mišljenju, trebalo bi uvesti sigurnosnu mjeru koja se naziva sigurnosni smještaj za posebno opasne počinitelje koji bi bili izdvojeni i iz zatvorske populacije i gdje bi se periodički evaluirala ta njihova opasnost. Oni bi potencijalno u tom sigurnosnom smještaju možda proveli doživotno, tako da bi se to moglo na taj način riješiti, jer sam doživotni zatvor neće puno toga riješiti", dodao je Maršavelski.
A hoće li to biti ugrađeno u ovaj prijedlog kako ovo ne bi bilo isključivo populističko uvođenje doživotne kazne, odlučit će radna skupina u iduća dva tjedna.
