Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Novo globalno rangiranje sveučilišta U-Multirank, koje je Europska unija (EU) financirala sa 2 milijuna eura, pokrenuto je danas, a između više od 850 visokoškolskih institucija nalaze se i Sveučilište u Zagrebu te Visoka škola Nikola Šubić Zrinski


I dok tradicionalne rang-liste sveučilišta u svijetu obično bivaju usmjerene na istraživačku izvrsnost, zanemarujući ostale čimbenike, U-Multirank svoje procjene temelji na pet ključnih područja: istraživačka postignuća, kvaliteta predavanja i učenja, međunarodna orijentacija, uspjeh u transferu znanja (partnerstva s poduzetnicima i start-up tvrtkama), te regionalna uključenost, objavila je Europska komisija.

Vezani članci Filozofski fakutet u Rijeci Provjerili smo kako će odsad izgledati studiranje u vrijeme korone: Zbog poštivanja preporuka rasporedi predavanja slažu se danima Početak nastave - Pravila za škole - 2 Kako će izgledati nastava u školama i na fakultetima? Donosimo odgovore na neke od mogućih scenarija

Nova globalna rang lista sveučilišta također uzima u obzir i povratne informacije od 60.000 studenata koji ih polaze.

„Pozdravljam pokretanje ovog uzbudljivog novog razvoja u visokom obrazovanju. U-Multirank će studentima omogućiti da donose informiranije odluke o tome gdje studirati te nam dati precizniju sliku izvedbe samih sveučilišta“, kazala je europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mladež Androulla Vassiliou.

Kako je dodala, novo rangiranje izdvaja mnoga izvrsna sveučilišta koja se u aktualnim globalnim rang-listama, fokusiranima na istraživanje, ne ističu. Na novoj listi je i više od 300 sveučilišta koja se dosad nikad nisu pojavila na nekoj svjetskoj rang listi. U toj rang listi uključeno je i Sveučilište u Zagrebu te Visoka škola Nikola Šubić Zrinski.

Istraga Sveučilišta u Zagrebu: Tri fakulteta državi duguju 46 milijuna kuna!

Osim po općoj izvedbi, nova rang lista navodi sveučilišta i po odabranim akademskim područjima. Ove godine to su poslovni studiji, elektro-inženjerstvo, mehaničko inženjerstvo i fizika, a u 2015. bit će dodani psihologija, računalne znanosti i medicina. Sveučilišta se testiraju prema 30 zasebnih indikatora, te se rangiraju u pet skupina po izvedbi od 'A' (vrlo dobra) do 'E' (slaba).

Rezultati pokazuju da je više od 95 posto visokoškolskih institucija postiglo 'A' po barem jednom indikatoru, no samo 12 posto njih po više od 10 indikatora.

Primjerice, Sveučilište u Zagrebu rangirano je ocjenom 'A' u području uspjeh u transferu znanja, u jednom od sedam indikatora – dohodak od neprestanog profesionalnog usavršavanja. Ili, u području regionalna uključenost, dobilo je ocjenu 'A' u jednom od četiri indikatora – regionalne zajedničke objave.

Među 850 rangiranih sveučilišta, 62 posto su iz Europe, 17 posto iz Sjeverne Amerike, 14 posto iz Azije, te 7 posto ou Oceanije, Latinske Amerike i Afrike.

Novi pristup rangiranju sveučilišta prvo su predložile zemlje članice EU-a 2008. godine, a potom je Komisija pozvala eksperte da provedbu studiju izvodivosti kako bi osigurali da imaju podršku sveučilišta i studenata. Ovo rangiranje provelo je više organizacija, no predvodili su njemački Centar za visoko obrazovanje i nizozemski Centar za istraživanje politika višeg obrazovanja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook