"Nemamo liječnika, uređaja, a 30 posto naručenih pacijenata ne dođe na pretragu. Ovo trebamo napraviti..."

Kraj godine se bliži, a mi smo u našem serijalu "Jesu li liste čekanja liste umiranja?" ravnatelje najvećih hrvatskih bolnica upitali što su poduzeli kako bi ostvarili cilj Ministarstva zdravstva, je li on uopće realan te što bi prema njihovom mišljenju trebalo napraviti kako bi se liste čekanja dugoročno smanjile. Jer, teško se oteti dojmu kako je sve ovo što se sada poduzima više nalik vatrogasnim mjerama nego sustavnoj borbi s rak-ranom zdravstvenog sustava.

U Ministarstvu su zaprijetili da se po svakoj ustanovi prati broj dijagnostičkih postupaka na koje se čeka duže od 250 dana kao i iskorištenost uređaja po ustanovama. Od njih se traži da organiziraju rad u dvije smjene kako bi se obradilo više pacijenata. Bolnice koje su nam odgovorile na upite kažu da ne samo da rade u dvije smjene, već i vikendima po potrebi, no kod nekih pretraga niti to neće pomoći jer je narudžbi jednostavno previše, a uređaja i liječnika premalo. 

Također, u bolnicama skreću pozornost i na neodgovornost pacijenata kojih i do 30 posto ne dođe na zakazane termine. Veliki je problem, kažu, i predijagnosticiranje, odnosno upućivanje pacijenata na nepotrebne pretrage, a taj zaključak izvode iz 70 posto urednih nalaza.

Rad u dvije smjene i vikendima, prenaručivanje pacijenata 

U KBC-u Zagreb najduže se čeka na MR pretragu glave, vrata i/ili kralježnice. Na MR uređajima se, kažu, radi svaki dan od 7,00 do 21,00 sat, a zbog smanjivanja liste radi se i subotom, a ponekad i nedjeljom. Korištenjem uređaja u dvije smjene i prosječnim snimanjem od 11 pacijenata po smjeni, u svim ustanovama ugovornim partnerima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, lista čekanja bi se smanjila i ne bi je više bilo.

Ističu kako bi konstantno ažuriranje stručnih smjernica za upućivanje na dijagnostičke pretrage smanjilo nepotrebno slanje na iste što bi dovelo i do smanjenja listi čekanja.

U Kliničkom bolničkom centru Split najduže se čeka na UZV prepona i pazuha - 516 dana, UZV color doppler karotida i vertebrobazilarnog sliva - 488 dana te UZV color doppler karotida - 488 dana.

Pročitajte i ovo Stigle u Split Susjed našao fotelju i odnio je u stan, tad je nastao pakao: "U životu mi nije bilo teže, kosa mi je puna stjenica ili ušiju"

"Ulažemo maksimalan napor za smanjenje listi čekanja, nastojeći pružiti najbolju zdravstvenu skrb za pacijente. Na tome radimo timski i suradnji s voditeljima organizacijskih jedinica optimiziramo organizaciju, prateći redovito promjene vezane za poduzete intervencije. Intenzivirali smo rad specijalističkih ambulanti, uključujući i rad poslijepodnevnim satima te po potrebi i subotom. Broj pregleda i pretraga ovisi o postavljanju indikacija i uputnica za pojedine preglede i pretrage, u odnosu na broj djelatnika i raspoloživih uređaja. Problem predstavlja i nedolazak pacijenata na zakazane termine, koji je na pojedinim radilištima i do 30 posto, zbog čega se naručeni pacijenti nazivaju i potvrđuje njihov dogovoreni dolazak“, navode u splitskom KBC-u.

U KBC-u Sestre milosrdnice najdulje se čeka da dijagnostičke preglede: neuro MR (mozga, kralježnice, angiografija) te UZV (abdomena, dojke, urotrakta te vena i arterija). Kako bi smanjili liste čekanja za gore navedene pretrage, uveden je rad poslijepodne u ambulantama. Dodatno, inzistiraju na prenaručivanju pacijenata koji čekaju duže od 200 dana. Trenutno, kažu, kontaktiraju pacijente kako bi utvrdili tko od njih čeka na PRVI pregled.

Nedostatak kadra i uređaja

"Racionalnom organizacijom nastojimo doći do realizacije postavljenog plana. Generatori čekanja su nedostatak kadra i sofisticiranih uređaja. Pritisak na bolnice mogao bi se smanjiti smjernicama stručnih društava za sofisticiranije pretrage kao što je MR kao i nabava UZV uređaja u domove zdravlja“, smatraju u bolnici Sestre milosrdnice.

U KBC-u Osijek kažu kako su zbog smanjenja listi čekanja otvorene dodatne ambulante na radilištima gdje je lista čekanja za elektivne pretrage iznad 250 dana. S obzirom na potrebe i najveći pritisak na radiološke dijagnostičke postupke, otvorene su dodatne ambulante u poslijepodnevnoj smjeni na mjestima najvećih potreba do maksimalne iskoristivosti resursa: svaki radni dan MR ambulante na oba uređaja, i značajan broj dodatnih CT i UZV ambulanti prema raspoloživosti slobodnih zdravstvenih radnika. Također su uvedene i dodatne smjene za MR subotom i nedjeljom, kao i UZV prema dostupnosti ljudskih resursa.

"Na ovaj način su u KBC-u Osijek uloženi značajni napori, dodatni rad i maksimalna iskoristivost materijalnih i kadrovskih resursa s ciljem postizanja smanjenja listi narudžbi na razumni rok do 250 dana čekanja na elektivne pretrage“, poručuju iz osječke bolnice.

KBC Rijeka može se pohvaliti da su uspjeli svesti liste za sve dijagnostičke postupke u ustanovi ispod ciljanog praga od 250 dana čekanja.

"Sada smo u postupku svakodnevnih kontrola upravo kako bi uočili potencijalna nova uska grla, a razloge istih otklonili, sve kako bi održavali ciljanu razinu, sa željom da liste čekanja trajno svedemo u realne okvire. Ovdje mislimo isključivo na pretrage na koje je pacijent upućen, a koje nisu označene kao hitne/nema sumnje na malignu bolest /nije visokorizičan/nije već u postojećim protokolima obrade i liječenja.

Pročitajte i ovo inflatorni pritisak Poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje i do 30 posto: Oglasio se i HZZO

Iako su nam sve liste čekanja ispod ciljanog praga od 250 dana, primjećujemo opterećenje kod listi čekanja za određene radiološke pretrage, poput UZV pazuha i UZV prepona te KMAT (kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka za djecu).

Što se tiče organizacije rada popodne ili vikendom za dijagnostičke pretrage specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite, potvrđujemo da se iste već provode u KBC-u Rijeka prema definiranim rasporedima, dok se neke pretrage obavljaju svakog dana i popodne ili tijekom vikenda, kao što je slučaj sa određenim radiološkim pretragama (primjerice, MR) koje se inače obavljaju od 7 do 21 sat, svaki dan osim nedjelje“, poručuju iz riječke bolnice.

Neodgovorni pacijenti i nepotrebni dijanostički postupci

U Općoj bolnici Pula navode kako se kod njih najdulje čeka na UZV abdomena, UZV color doppler te UZV srca.

Kako bi se smanjile liste čekanja na maksimalnih 270 dana uvedene su dopunske ambulante u poslijepodnevnim satima i subotom. No, kad se radi o UZV abdomena i UZV color doppler pretragama naglašavaju kako je riječ o teže rješivim problemima.

"Najveći generator lista čekanja je predijagnosticiranje. Za sve dijagnostičke postupke koji imaju široki raspon indiciranja, za potrebe pravovremenog upisivanja termina pretrage potrebne su kliničke smjernice. Primjerice, za novonastale bilijarne kolike ne može prvi termin pregleda ultrazvuka žučnjaka biti za 6 mjeseci jer do tada će tegobe i proći ili će se kliničko stanje zakomplicirati. Isto tako za MR neurosustava, primjerice, kralježnice.

Ne može se na jednaki način pristupiti akutnoj ili kroničnoj bolesti. U svakom slučaju za dobru kontrolu lista čekanja potrebno je djelovanje na više razina: primarne razine (liječnici obiteljske), specijalističke (bolnički liječnici), javnog zdravstva, privatnog zdravstva, odgovornosti pacijenata… Da bi se problem listi čekanja riješio dugoročno, neophodno je sveobuhvatno rješavati“, smatraju u pulskoj bolnici.

Pročitajte i ovo posljedica stanja u zdravstvu? Tisuće ljudi traži pomoć doktorice Skener: "Radim nalaze brzinom svjetlosti, putem frekventnih valova"

U Općoj bolnici Gospić kažu kako dugo nemaju listu od 270 dana, no dijagnostiku rade i vikendima u dvije smjene, a koriste i vanjske suradnike. U toj bolnici najduže se čeka na MR, UZV srca te pregled okulista.

Prema njihovom iskustvu, najveći generator lista čekanja su:
- nedostatak normativa i algoritama u liječenju
- slanje na bespotrebne dijagnostičke postupke (70 posto urednih nalaza)
- nedostatak kontrole učinjenih pretraga po pacijentu od strane osiguratelja
- nedostatak odgovornosti pacijenata da se javi ukoliko je pretragu učinio negdje drugdje (oko 80 ljudi zovu da bi ih 30 došlo na pretragu).

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije