Mirovinski sustav postaje neodrživ: "Ljudi se boje mirovine jer znaju kako stvari stoje"

Galerija 0 0 0 0

Pročitajte i ovo Mirovinsko osiguranje Važne promjene za umirovljenike: Mijenja se zakon, puno je novosti, jedna se baš ističe Uskoro isplate HZMO objavio kada sjedaju mirovine, umirovljenici bi se mogli neugodno iznenaditi

tri vijesti o kojima se priča Krvavi obračun Horor u Sisku! Muškarac ubijen pored ugostiteljskog objekta Petar Novoselec Preminuo bivši sudac Vrhovnog suda i profesor na Pravnom fakultetu: "Bio je skroman i divan čovjek" prvi slučaj nakon 25 godina Smrtonosna bakterija pojavila se u destinaciji koju vole i Hrvati: Zaraženi 53-godišnjak umro

Mirovine su male, a nekada i potpuno neizvjesne. U sindikatu umirovljenika zato od države očekuju konkretne poteze.

"Ne želimo više imati 200 tisuća ljudi koji imaju mirovinu manju od 1000 kuna, niti da je svaki treći stanovnik stariji od 65 godina u zoni siromaštva, niti da je 52 posto mirovina ispod linije siromaštva", rekla je Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika.

Porazna statistika još je gora kada se uzme u obzir da su Hrvati među najstarijom populacijom u Europi. Čak 19,2 posto stanovnika starije je od 65, a broj umirovljenika veći je od milijun i 200 tisuća. Prosječna mirovina iznosi 3400 kuna. Omjer umirovljenika i radnika sve se više izjednačava, a na mirovine svake godine odlazi 36,8 milijardi kuna.

"Vlada ne radi ništa po tom pitanju i mjere koje poduzima su parcijalne mjere koje će dovesti do toga da građani i umirovljenici od tog mirovinskog sustava nemaju koristi", rekao je Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava.

Rješenje bi se moglo pronaći u podizanju granice za umirovljenje

Realni sektor servisira i mirovine, a i 400 tisuća zaposlenih u državnoj službi, ističu ekonomisti. Rješenje vide u otvaranju novih radnih mjesta.

"Trebali bismo dići zaposlenost na europsku razinu, s milijun i 400 na milijun i 700 tisuća. Od tih 300 tisuća, ni 30 tisuća ih ne bi trebalo biti u javnom sektoru i onda bi bilo lakše i izdržljivije financirati javni sektor, državni sektor, pa u svemu tome i mirovinski sektor", smatra ekonomist Ljubo Jurčić.

Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. A oni kojima je ostalo još tridesetak godina rada, prije nego što ostvare uvjete za mirovinu, nisu optimistični.

"Ljudi se boje mirovine zato što znaju kako stvari stoje. Očekuju da to neće biti dovoljno da se može normalno živjeti", rekao je Miro iz Zagreba.

Promjene u mirovinskom sustavu i radnom zakonodavstvu zahtijevaju i poslodavci, pa tako ističu jednu nelogičnost: ako žele zaposliti nekoga tko je otišao u prijevremenu mirovinu, ugovor o radu, po zakonu, ne mogu mu dati. Ali zato mogu zaposliti onoga tko je svoje već odradio, i uživa u kasnim šezdesetima u starosnoj mirovini.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.