Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Iako je kriza Hrvate natjerala da opreznije troše i više štede većina ih i dalje ne odustaje od stare navike života na dug.


Štoviše, zaduživanje građana u mjesec dana poraslo je za više od milijarde kuna. Na dug se kupuje sve, stanovi, auti, namještaj, no najrašireniji način zaduživanja su minusi na tekućem računu. Njih, iako su to najskuplji krediti s najvišim kamatama, koristi svaki drugi Hrvat. Život u minusu realanost je za polovicu Hrvata. I za umirovljenicu koja je u minusu za cijelu mirovinu. Kaže da joj dopušteno prekoračenje pomaže, no ipak bi ga htjela zatvoriti što prije jer je svjesna da ga skupo plaća.

Vezani članci Slika nije dostupna Nimalo obećavajuće: Minus u državnoj blagajni je više od 14 milijardi kuna! Slika nije dostupna Evo kako izgleda smanjivanje minusa na Linićev način

'Ako bi mi se plaća i mirovina povećale, a penzija mi je mala ne znam kako ću izaći, ali bi željela u svakom slučaju izaći iz minusa ali momentalno ne mogu, prije sam imala limitirani minus na dvije penzije a sad samo jednu,' rekla je. Banke minuse naplaćuju i do 14 posto godišnje. Ako vam banka odobri minus od 20 tisuća kuna godišnje ćete ga plaćati 2.800 kuna. Minus od 10.000 kuna godišnje košta 1.400 kuna. Minusi se uglavnom odobravaju već nakon uplate prve plaće na tekući račun.

Banke minuse najčešće odobravaju u visini tri plaće, a taj iznos najviše ide do 40.000 kuna. No, problem nastaje kada se plaće smanjuju kao sada zbog harača, onda banke smanjuju i minuse. No iz minusa se može izvući štednjom i racionalnom potrošnjom. Dnevno treba pomno analizirati troškove i smanjivati one koji nisu neophodni za život. Malim uštedama može se postići puno, a potrošačka disciplina minus kroz nekoliko mjeseci pretvara u pozitivnu nulu.

'Imamo paketa, od paketa start do onog prestiž za visoko kvalitetne klijente. Mi možemo dogovarati limite od jedne plaće do čak i šest, sedam prosječnih mjesečnih plaća,' rekla je Mirna Čulumović- Duvnjak, direktorica regija, Splitska banka SG. Neki koji imaju depozite u banci u minus mogu ponirati čak i do 100.000 kuna. No dok stambeni i autokrediti i dalje rastu, oni na potrošački, gotovinski te minusi na tekućim blago padaju. Kriza je građane valjda naučila da se više isplati zaduživati za trajna dobra, nego za svakodnevnu potrošnju.