Vlada je prijedlog zakona uputila u saborsku proceduru, očekuje se da će ga Hrvatski sabor prihvatiti do 15. srpnja i da će od 1. listopada biti u primjeni, rekla je Matulović-Dropulić.
Pročitajte i ovo
Navela je da je tekst prijedloga zakona objavljen na web stranici Ministarstva te pozvala sve zainteresirane da se do 31. svibnja
odazovu prijedlozima. Rekla je da su prije 25 dana prijedlog zakona uputili ljudima iz struke, da se s konstruktivnim prijedlozima odazvala Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, osim Razreda arhitekata.
Ideja je od prvog trenutka bila da sve treba biti u jednom zakonu, odnosno da ne trebamo više imati dva zakona - jedan zakon o prostornom uređenju i drugi zakon o gradnji, rekla je ministrica i istaknula da se prvi put u tom zakonu govori o pripremi zemljišta i o urbanoj komasaciji, što drugim riječima znači da onaj koji želi graditi ima od početka do kraja sve riješeno u jednom zakonu.
Istaknula je da je najvažniji integralni pristup te da u prostornom planiranju najviše znače prostorni planovi općina i gradova, koji se donose na temelju županijskih. Podsjetila je da je kad je preuzela dužnost ministrice (1.1.2004.) bilo doneseno 113 planova od 550 općina i gradova, a da danas imamo 556 općina i gradova a doneseno je ili je u završnoj fazi donošenja 538 planova.
Dropulić je istaknula i da u Hrvatskoj ovog trenutka nema niti jedne općine koja ne radi planove te da zakon predviđa da svi prostorni planovi moraju biti gotovi do kraja ove godine jer ako se ne donesu na tim područjima se neće moći graditi.
Predloženo je da se više ne radi generalni urbanistički plan (GUP) zato što su u većini gradova granice prostornog i generalnog plana identične. Rekla je da su se u prijedlogu zakona skoncentrirali na izradu urbanističkih planova uređenja koji su detaljniji.
Za detaljne planove je rekla da je njihov broj strahovito velik, pa se sada na njihovu izradu obvezuju općine i gradovi samo na onim lokacijama gdje se predviđa urbana komasacija, za koju je rekla da znači preoblikovanje pojedinih dijelova grada, odnosno pojedinih parcela koje se na tom području nalaze.
Umjesto lokacijskih i građevinskih dozvola koje su se dobivale za izgradnju obiteljskih kuća do 400 kvadrata i poljoprivrednih objekata do 600 kvadrata trebat će Rješenje o uvjetima gradnje. Za to Rješenje potrebno je imati idejni projekat, gruntovni izvadak i kopiju katastarskog plana. Navela je da se komunalni doprinos i dalje mora plaćati kako bi jedinice lokalne samouprave mogle napraviti sve što se iz njega financira.
Za izgradnju većih objekata od 400, odnosno 600 kvadrata trebat će lokacijska dozvola, a nakon nje izrađuje se glavni projekat, te dobiva potvrda da je u skladu s lokacijskom dozvolom, a revidenti koji će revidirati stabilitet objekta, potvrdit će da je napravljen u skladu sa zakonima. Ministrica je rekla da se ovdje prvi put veća odgovornost stavlja na projektante i revidente.
Za izgradnju posebno velikih objekata (auto-ceste, velike tvornice, rafinerije) trebat će i lokacijska i građevinska dozvola, jer se u tim dozvolama mora reći što su to uvjeti zaštite okoliša.
Uporabne dozvole za kuće do 400, odnosno 600 kvadrata za
poljoprivredne objekte, nije potrebna nego samo izvješće nadzornog organa da je obavljen posao prema projektu kojeg su izradili.
Uredi državne uprave više neće izdavati dozvole, odnosno rješenja, jer se zakonom predlaže da svi veliki gradovi koji imaju preko 35.000 stanovnika osnivaju svoje upravne odjele, a za sve ostale, posao izdavanja dozvola obavljati će županijski upravni odjeli. Rekla je da 522 ljudi koji su izdavali te dozvole, biti preuzeti u upravne odjele i za njihove plaće osigurat će se novci u državnom proračunu, a kako su imali veće plaće nego oni u državnoj upravi razliku će im namiriti grad ili županija.
