'"Najavljenim izmjenama pojašnjavamo članke zakona koji su ostali nedorečeni i koji se danas koriste u cilju guranja vojske na naslovnicama. Ja to želim maknuti, a isto tako i jačati pojedine pozicije zakona da ulaganja u vojsku budu još izdašnija'", kazao je Mario Banožić u Otoku gdje je bio na svečanosti Dana Grada.
Procjena
Dnevnik Nove TV doznaje kolike bi mogle biti cijene goriva od idućeg tjedna
Hoće li biti za roštilj?
Na praznik cijela Hrvatska pod žutim alarmom! Neke skupine posebno ugrožene, DHMZ pozvao na oprez
DESET MJESECI KASNIJE
Blanka, Sevdaha i Dragec poginuli su u eksploziji tvornice: Pokrenuta istraga protiv troje osumnjičenih
Ministar je dodao da su mnogi pokušali iskoristiti Hrvatsku vojsku u dnevno-političke svrhe u posljednjih godinu dana te da su upravo zakoni i modernizacija potrebni vojsci. ''Radimo na zakonu koji se pripremaju i bruse na Vladi i nadam se da će biti izglasani'', nadodao je.
Mediji su ranije izvijestili da će Ministarstvo obrane uskoro uputiti u postupak javne rasprave prijedlog izmjena triju ključnih zakona, a između ostalog izrijekom će se propisati da u miru vojskom zapovijeda ministar obrane te da predsjednik više ne može umiroviti generale.
Riječ je o izmjenama Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Banožić još su u svibnju najavili izmjene Zakona o obrani kojima bi se riješile "nedorečenosti pojedinih članaka". Prema informacijama Jutarnjeg lista, u članku 70. Zakona o obrani preciznije bi se definiralo zapovijedanje i rukovođenje Oružanim snagama te bi se izrijekom navelo da u miru načelnik Glavnog stožera naredbe i druge odluke prima od ministra obrane i njemu je odgovoran za njihovu provedbu.
Iako i u članku 58. sadašnjeg zakona stoji da "o korištenju Oružanih snaga odlučuju Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovog zakona", godinama traju prijepori između predsjednika Republike i Vlade oko korištenja vojske u miru.
Mediji ističu da je tako bilo u vrijeme predsjednika Ive Josipovića, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a posebno je eskaliralo u mandatu Zorana Milanovića. Svi predsjednici pritom se pozivaju na Ustav, u kojem stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, i iz te ustavne definicije svi predsjednici zaključuju kako oni imaju glavnu riječ pri zapovijedanju vojskom, i u ratu i u miru.
No, Ustav se u području obrane i oružanih snaga, u skladu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava, ne primjenjuje izravno, već on definira da se "obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama Republike Hrvatske uređuju Ustavom i zakonom".
A Zakon o obrani je u tom slučaju vrlo jasan - u mirnodopsko vrijeme predsjednik Republike donosi naredbe samo u slučaju odlaska vojske preko državne granice, i to temeljem saborskih odluka donesenih na prijedlog Vlade.