- Sva su djeca darovita.
- Darovita djeca uspjet će u životu bez obzira pružamo li im potporu ili ne.
- Darovita djeca vole školu i dobivaju dobre ocjene.
- Darovita djeca dolaze uglavnom iz obrazovanijih i situiranijih obitelji.
- Darovita djeca nisu svjesna da su "drukčija" dok im to netko ne kaže.
- Učitelji vole imati darovitu djecu u razredu.
- Darovita djeca su dobra u svemu što rade.
- Posebni programi za darovite su "elitni".
Niz je zabluda koje se vežu uz darovitu djecu, a ove najčešće pobrojali smo uz pomoć psihologinje Ksenije Ranogajec Benaković, koja se darovitom djecom bavi 15-ak godina, između ostalog, i kroz rad u matičnom vrtiću Mali princ te udrugu Vjetar u leđa, koja organizira radionice za darovitu djecu te edukacije za odgajatelje i nastavnike.
''Roditelji darovite djece, koji nam se javljaju, najčešće su zabrinuti jer njihovu djecu ne razumiju i ne prepoznaju u obrazovnom sustavu. Neka djeca se žale da im je dosadno, odbijaju ići u vrtić, školu, ne žele pisati rutinske domaće zadaće povezane s nečim što već odavno znaju. Dio djece osjeća se izoliranim od vršnjaka i osamljenim, budući da imaju drugačije interese od njih. Ima darovite djece koja pokazuju ozbiljne znakove depresije jer ih učitelji ne prihvaćaju, doživljavaju kao nepristojne i neodgojene kad primjerice raspravljaju oko gradiva ili se bore za svoje stavove. Kod darovite djece često se može primijetiti podbačaj u školskom uspjehu i pad motivacije, osobito u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi'', istaknula je za DNEVNIK.hr Ksenija Ranogajec Benaković.
Zašto ne znamo točan broj darovite djece u Hrvatskoj?
Koliko točno darovite djece ima u Hrvatskoj, nije poznato, postoje tek procjene, a pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević za DNEVNIK.hr upozorava da je nužno ustrojiti bazu podataka o broju i potrebama darovite djece kao i registre podrške, s ciljem da se, djeci, roditeljima i učiteljima, omogući dobivanje svih potrebnih informacija o podršci darovitoj djeci.
Ranogajec Benaković kaže kako se danas preporuča da je pri odabiru djece koja su iznadprosječna i trebaju podršku u odgojno-obrazovnom procesu dobro uzeti u obzir minimalno gornjih 10 posto djece u području u kojem se radi procjena: ''Ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj trenutno oko 450.000 učenika u osnovnim i srednjim školama, darovite djece bi bilo oko 45.000. U nekim županijama krenulo se s nešto sustavnijom identifikacijom darovite djece. No, zasad prepoznavanje i stručna podrška ovoj djeci uglavnom ovisi o motivaciji i edukaciji stručnjaka u vrtićima, školama i izvaninstitucionalnim organizacijama koje se bave ovim područjem djelovanja''.
''U našu udrugu godišnje se javi više od 150 roditelja koji traže pomoć i podršku. Sve više njih dolazi preko preporuke odgojitelja, učitelja ili stručnih suradnika u vrtiću i školi što ukazuje na to da je osjetljivost odgojno-obrazovnih djelatnika za potrebe ove grupe djece sve bolja'', navodi psihologinja te napominje i da postoje brojne definicije darovitosti.
Pročitajte i ovo
Što je to darovitost?
Najčešće korištena definicija jest da je darovitost skup osobina, objasnila je: ''Visoko iznadprosječnih sposobnosti u jednom ili više područja, visoke motiviranosti i visokog stupnja kreativnosti koje darovitim pojedincima omogućavaju razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnog postignuća i/ili uratka u jednome ili u više područja. Većina darovite djece može pokazati intenzivnost na nekoliko područja: kognitivno, emocionalno, motoričko, senzoričko''.
Oni puno intenzivnije doživljavaju svoju cjelokupnu okolinu, ideje, događaje i očekivanja: ''To znači da se često zalažu za pravdu i jako ih pogađa nepravda, kad ih netko ne želi saslušati, kad im se ne vjeruje i kad se odrasli ili djeca ne drže dogovorenih pravila. Mogu se boriti i za prava životinja, pomagati ugroženima i stradalima. Ova ponašanja ulaze u emocionalnu osjetljivost i senzibilnost takve djece''.
Napominje i da ''ponekad dubina i intenzitet njihovih emocija nadmašuje način emocionalnog reagiranja njihovih vršnjaka. Mogu biti i vrlo iskreni i direktni i time ne žele povrijediti drugu osobu, nego samo autentično izraziti svoj stav i odnos prema nečemu ili nekome. Iako bi se očekivalo da imaju dobru sliku o sebi i da su samopouzdani mnogi daroviti pojedinci su vrlo samokritični i skloni perfekcionizmu''.
Darovita djeca imaju izrazitu potrebu za intelektualnim izazovima, istaknula je Ranogajec Benaković: ''Puni su pitanja, žele učiti nove stvari, često imaju potrebu raspravljati o temi koja ih zanima, kritički se izraziti, pokazati što oni znaju. Takva vrsta intelektualne stimulacije je za njih jako važna. Imaju potrebu razumjeti pravila i događaje, proširiti svoje znanje, poučiti druge. Ova ponašanja nisu rezultat neposluha ili prkosnog ponašanja, nego potreba da se uvede logika i red u svojoj okolini te da se po nečemu istaknu pred vršnjacima''.
''Važno im je da budu prihvaćeni, a prezentiranje svog znanja je njihov način da pokažu ''sebe'' i da se svide okolini. Dio darovite djece je i motorički aktivan, kao da motorički sustav prati brzinu njihovog intelektualnog funkcioniranja, a to se može manifestirati kroz lupkanje, vrpoljenje, igranje predmetima na stolu, ljuljanje i njihanje nogama'', opisala je psihologinja.
Pročitajte i ovo
Iako su van kalupa prolaze ispod radara
Identifikacija darovite djece provodi se kroz dvije razine, objašnjava psihologinja: ''Prva razina je uočavanje takve djece, u čemu mogu sudjelovati odgojitelji, učitelji, vršnjaci, kroz različite upitnike i check-liste. Druga razina je utvrđivanje darovitosti, koje se provodi kroz stručnu procjenu psihologa ili specifičnih stručnjaka u određenim područjima - likovno, glazbeno, sportsko. Za uspjeh svakog djeteta, prema Deci i Ryan, posebno je važan odnos povjerenja i povezanosti s učiteljem, zadovoljavanje potrebe za kompetencijom - povremeno pružanje mogućnosti djetetu da pokaže što sve zna i da se osjeti cijenjenim te mogućnost da ponekad bude autonomno – da može izabrati način na koji će riješiti neku zadaću''.
Ovoj djeci jako je važno pružiti primjerene poticaje u vrtiću i u školi, istaknula je Ranogajec Benaković: ''Budući da je često njihovo znanje godinu, dvije ili više iznad njihovih vršnjaka, u školi mjesecima ne nauče ništa novo, nemaju dovoljno kognitivnih izazova. U školskom okruženju bilo bi dobro uključiti što više misaonih operacija ''višeg reda'', prema Bloomovoj taksonomiji, sažimati gradivo koje dijete već zna te mu pružiti mogućnost da produbljuje teme koje ga posebno zanimaju. Neke od preporuka su i poticati kreativno rješavanje problemskih situacija te razvijati kritičko mišljenje. Iznimno je važno educirati odgojno-obrazovne djelatnike o karakteristikama i potrebama darovite djece te o načinu kako diferencirati sadržaj rada i prilagoditi njihovim mogućnostima''.
Pročitajte i ovo
Stiže novi pravilnik – hoće li prepoznati neprocjenjiv potencijal?
''Darovita djeca predstavljaju neprocjenjiv potencijal za društvo u cjelini i imaju pravo na odgoj i obrazovanje koje će razviti sve njihove potencijale. Nažalost, nismo zadovoljni podrškom koju darovita djeca, njihovi roditelji i odgojno obrazovni djelatnici imaju unutar sustava odgoja i obrazovanja'', istaknula je pravobraniteljica za djecu.
Da bi darovita djeca dobila odgovarajuću podršku, potrebno je učiniti niz pomaka kako na zakonodavnoj razini tako i na praktičnoj, a pravobraniteljica je istaknula što je ključan prvi korak: ''Nužno je osigurati zakonodavni okvir, donijeti Pravilnik o obrazovanju darovitih učenika, odnosno Pravilnik o postupku utvrđivanja darovitosti i uvjetima rada s darovitom djecom te načinima uočavanja, školovanja i poticanja darovitih učenika koji se već dugo vremena čekaju. Također je potrebno kreirati model identifikacije darovitih učenika na nacionalnoj razini''.
Uostalom, o tome govori i Konvencija o pravima djeteta, koja jamči djeci pravo na kvalitetno obrazovanje koje im treba pomoći u korištenju i razvijanju vlastitih darovitosti i sposobnosti.
Na tom polju napokon bi trebalo doći do dugo čekanih promjena. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je prošle jeseni Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima koje su namijenjene odgojiteljima, učiteljima, stručnim suradnicima predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, ostalim stručnjacima koji se bave darovitim osobama te njihovim roditeljima ili skrbnicima.
Pročitajte i ovo
Trebalo je samo 30-ak godina
Prema tim Smjernicama, podrška u odgoju i obrazovanju darovitih učenika se pruža kroz razlikovni i individualizirani kurikulum, a temeljem njih se, potvrđeno je DNEVNIK.hr-u iz resornog Ministarstva, trenutno izrađuju i novi pravilnici za odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika. Imenovana je, kažu radna skupina koja izrađuje novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika. Stari, naime, datiraju još iz 1991., odnosno 1993. godine.
Dječja pravobraniteljica smatra da je potrebno napraviti analizu stanja i potreba darovite djece u svim odgojno obrazovnim ustanovama te je psiholozima u školama, a nema ih dovoljno pa ih je potrebno zaposliti, potrebno osigurati vrijeme i prostor da mogu odgovoriti na potrebe darovite djece - od identifikacije učenika do pružanja stručne podrške.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje radi na kreiranju instrumenata za identifikaciju darovitih učenika, dodaje Ranogajec Benaković koja smatra da se zadnjih nekoliko godina ipak događaju pozitivni pomaci u Hrvatskoj što se tiče skrbi o darovitoj djeci.
Pročitajte i ovo
Dobra je vijest da ima pomaka, ali nije vrijeme za predah
''Gradovi kao što su Varaždin, Split i Osijek otvorili su Centre izvrsnosti koji organiziraju programe za darovitu djecu iz različitih područja. Trenutno u Hrvatskoj ima tridesetak organizacija koje imaju titulu European Talent Point i dio su Europske mreže centara za rad s nadarenom djecom - Centar za poticanje darovitosti “Bistrić”, udruga “Vjetar u leđa”, Znanstveno-edukativni centar Višnjan, Centar za poticanje darovitosti Rijeka, XV. gimnazija Zagreb, Udruga Klikeraj, Hrvatski robotički savez, DV “Cvit mediterana”, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i drugi. U zadnjih tri, četiri godine kreirano je nekoliko kvalitetnih, sustavnih programa edukacije za odgajatelje, učitelje i stručne suradnike'', kazala je psihologinja.
''Potrebna su daljnja ulaganja i sufinanciranja postojećih Centara izvrsnosti i drugih učinkovitih programa rada s darovitim učenicima, a u radu s darovitom djecom je potrebno primjenjivati diferencirane kurikulume za darovite učenike'', istaknula je Pirnat Dragičević.
Istraživanja pokazuju da se većina problema darovite djece pojavljuje između vrtića i četvrtog razreda osnovne škole jer provode četvrtinu do čak polovice svoga vremena čekajući ostale da dostignu njihovu razinu kompetencije. Već u trećem razredu ona postižu manje od svojih mogućnosti, a do te su dobi već propustili priliku naučiti kako se uči i kako razviti svoje radne navike pa se kasnije često susreću s većim poteškoćama nego ostala djeca.
''Važno je osigurati prijenos informacija i kontinuitet praćenja darovite djece, posebice pri prijelazu iz jednog u drugi sustav obrazovanja. Posebnu pažnju nužno je posvetiti programima rada s darovitom djecom s teškoćama u razvoju. Također smatramo potrebnim proširiti kurikulume visokoškolskih ustanova sa sadržajima o darovitoj djeci i načinima rada s njima kao što je i potrebno intenzivirati sadržaje o darovitoj djeci kroz programe stručnih usavršavanja odgojitelja, učitelja, profesora, stručnih suradnika i slično''.
Pročitajte i ovo
Kako izgleda proces identifikacije darovitih učenika u Hrvatskoj?
Zbog višedimenzionalnosti uključenih sposobnosti i osobina, kao i njihove razvojne prirode, daroviti su vrlo heterogena skupina, a identifikacija darovite djece i učenika složen je postupak, istaknuli su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uočavaju ih i procjenjuju učitelji i stručni suradnici osnovne i srednje škole okupljeni u stručni tim, čiji su članovi ravnatelj, psiholog i pedagog, odgojitelji/učitelji razredne i predmetne nastave/nastavnici, a po potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar, vanjski stručnjaci – mentori.
Osnovna škola se koristi podacima i mišljenjima roditelja, odgajatelja u dječjim vrtićima i drugih stručnjaka - realizatora programa u koje je učenik uključen izvan škole, a srednja škola se uz sve navedeno koristi i osnovnoškolskom dokumentacijom o darovitim učenicima i učenicima koji su završili osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanog.
Prema Pravilniku, oni koji su utvrđeni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni program u razrednom odjelu, u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi i individualno. Diferencirani program obogaćen je sadržajima i metodama rada značajnim za razvoj darovitosti i napredovanje učenika. U odgojno-obrazovnoj grupi, koju čine učenici podjednake obrazovne razine, ostvaruju se dijelovi nastavnog programa za koje učenici imaju sposobnost i pokazuju interes.
Za učenika koji pokazuje izrazite sposobnosti za pojedino područje škola organizira individualni rad i osigurava mu mentora. Za određene darovite učenike potrebno je izraditi individualizirani kurikulum kao dokument koji regulira odgojno-obrazovni rad s pojedinim darovitim učenikom, napominju iz Ministarstva. Planiranje, provedba i vrednovanje razlikovnog i individualiziranog kurikuluma provode u većoj mjeri učitelji/nastavnici i mentor, a u provedbu pojedinih dijelova uključuju se i stručni suradnici (psiholog, edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog, pedagog) te vanjski stručnjaci.
Pročitajte i ovo
Što Hrvatska može naučiti od Izraela i Nizozemske?
Kao primjere dobre prakse u svijetu iz kojih bi i Hrvatska mogla učiti, Ranogajec Benaković navodi Izrael i Nizozemsku.
U Izraelu je cjelokupna skrb za darovitu djecu organizirana na nivou države. Poseban odjel pri Ministarstvu obrazovanja kreira državnu politiku prema darovitoj djeci već 50-tak godina. U drugom i trećem razredu osnovne škole provodi se identifikacija darovitosti. Za identificiranu djecu organiziraju se obogaćeni programi u posebnim Centrima za darovitu djecu, a ima ih više do 60, u koje djeca dolaze jednom tjedno i borave šest sati. Manji broj izuzetno nadarene djece pohađa posebne škole za darovite.
U Nizozemskoj su stručnjaci izradili posebne priručnike za nastavnike koji sadrže materijale za diferencijaciju nastavnog gradiva za svu djecu s posebnim potrebama, pa tako i za darovitu djecu.
