Djeca imaju dojam da ih odrasli ne shvaćaju ozbiljno i ne doživljavaju važnima, dok odrasli imaju pozitivan stav o poštivanju dječjih prava, no mnogi i dalje ne doživljavaju ta prava kao nešto što im se ne može uskratiti, pokazuju rezultati studije koju je UNICEF predstavio u srijedu.

Galerija Ilustracija - 3 Predstavljeno istraživanje UNICEF-a - 2 Predstavljeno istraživanje UNICEF-a +1 Predstavljeno istraživanje UNICEF-a - 1

"Sva djeca imaju pravo da ih se čuje i da utječu na pitanja koja utječu na njih, ali ipak, prema studiji, ranjiva djeca suočavaju se s mnogo više ograničenja. Njihovo pravo na participaciju često se doživljava kao čin dobrote ili milosrđa, a ne kao obveza koju trebamo poštovati ulaganjem vremena i resursa", rekla je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina Castillo.

Studija o tome koliko su djeca iz ranjivih skupina uključena u donošenje odluka obuhvatila je djecu romske nacionalne manjine, onu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s teškoćama u razvoju, djecu u zdravstvenom sustavu, u sustavu pravosuđa, izbjeglice i tražitelji azila te djeca koja žive u siromaštvu i iz izoliranih područja. Sudjelovala su 1774 ispitanika, među kojima 232 djece i 1542 odraslih.

Ilustracija - 5 Imaju li djeca u Hrvatskoj budućnost? ''Ni u kriznim vremenima od toga ne smijemo odustati''

Ilustracija - 3 Prije 16 godina u Hrvatskoj je prvi put priznato pravo na azil: Gdje smo danas u ''tvrđavi Europi'' i jesmo li zaboravili ljudima biti ljudi?

Castillo je istaknula kako participacija ili sudjelovanje nije samo ljudsko pravo prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta već je i ključno sredstvo za ostvarivanje bilo kojeg drugog prava - na zdravlje, obrazovanje, obiteljski život i zaštitu.

Djeca su u istraživanju navela da žele imati priliku utjecati na aktivnosti, odluke i ishode koje utječu na njihove živote i živote njihovih zajednica, ne žele biti ukras, već žele da ih se čuje i shvati ozbiljno, navela je Castillo.

Ilustracija - 3 Predstavljeno istraživanje UNICEF-a Foto: UNICEF

Ilustracija - 4 Broj posvojene djece raste, ali mnoga tek čekaju svoju priliku: Iza njih su često velike traume, a budućnost je neizvjesna

Helenca Pirnat Dragičević Pravobraniteljica za djecu: ''Konvencija o pravima djeteta nije tek popis lijepih želja''

O dječjim pravima ne govori se dovoljno

Studija je pokazala da sve ranjive skupine nisu u jednakom položaju, pa su solidarnost i empatija snažnije prema djeci s teškoćama u razvoju nego prema djeci tražitelja azila ili migranata, djeci romske nacionalne manjine ili djeci s problemima u ponašanju, dodala je.

Državna tajnica u Ministarstvu rada Marija Pletikosa istaknula je kako uloga odraslih ne smije biti samo pružanje zaštite vei poticanje djece na samostalnost i odgovornost. Istaknula je da su u Hrvatskoj napravljeni pomaci u sferi dječje participacije navodeći da je u niz zakona uvršteno pravo djeteta da bude saslušano te su uspostavljena dječja gradska i općinska vijeća kao primjeri dobrih praksi.

Rezultati studije pokazali su i kako najviše građana smatra da su prava djece osrednje zadovoljena, a prava djece iz ranjivih skupina u znatno manjoj mjeri nego prava djece općenito.

Ilustracija Police socijalnih samoposluga zjape prazne, djeca gladna odlaze u krevet: ''Svi mi zapravo hodamo po rubu''

Ilustracija - 1 Tisuće dječjih pisama iz cijeloga svijeta pristižu u poštanski ured na Trgu anđela: ''Najmlađi imaju različite božićne želje, ali jedna je posebna''

Ipak, mnogi i dalje ne doživljavaju dječja prava kao nešto što pripada svakom djetetu i što mu se ne može uskratiti ili uvjetovati, već prava promatraju uvjetno: djeci se prava mogu priznati ako se ponašaju pristojno, u skladu s očekivanjima odraslih i uz prihvaćanje obveza i dužnosti, dok neki smatraju da su djeca iz ranjivih skupina manje sposobna za participaciju od ostale djece.

Ilustracija - 3 Predstavljeno istraživanje UNICEF-a - 2 Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Djeca i odrasli navode kako se o dječjim pravima ne govori dovoljno, posebno u općoj javnosti i u sustavu obrazovanja.

Iz istraživanja su proizašle i preporuke, pa se akademskoj zajednici predlaže da se založi da se te teme ugrade u studijske programe i da potiče istraživanje tih tema, stručnjake se potiče na dodatnu edukaciju, a donositelje odluka da osiguraju temeljne uvjete za svu djecu, nultu toleranciju prema kršenju dječjih prava i da izravno komuniciraju s djecom. 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju