'Jadan je zapovjednik čiju vojsku disciplinira vojna policija'

Haaško tužiteljstvo tereti trojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača za zločine počinjene tijekom 'Oluje'. Tužitelji žele dokazati da su general Gotovina, kao zapovjednik splitskoga Zbornog područja, i general Čermak, kao zapovjednik kninskoga Zbornog mjesta, imali sve potrebne ovlasti nad postrojbama vojne policije da saznaju za zločine i provedu postupke protiv počinitelja.

Pročitajte i ovo Seksualno nasilje Objavljena uznemirujuća istina o silovanju djevojčica i žena: "Ta regija ima najviše žrtava" četiri ključna područja Objavljeno veliko izvješće o vladavini prava u zemljama EU-a: Evo gdje je Hrvatska podbacila

Laušić je posvjedočio i da su, na temelju valjanih propisa i zapovijedi u vrijeme 'Oluje', postrojbe vojne policije bile u dnevno operativnim zadaćama 'Oluje' podređene zapovjednicima zbornih područja i zbornih mjesta. Laušić je potanko opisao kako su zapovjednici postrojba vojne policije slali izvješća u upravu vojne policije koja je pak to u obliku jutarnjih biltena dostavljala na sve mjerodavne državne adrese, uključivo Ured predsjednika, ali i izravno zapovjednicima HV-a na terenu na temelju njegove posebne zapovijedi od 2. kolovoza koja je bila na snazi nešto više od dva tjedna. 'Svako izvješće upravi vojne policije dostavljano je istodobno i teritorijalno nadležnom zapovjedniku', kazao je Laušić.

Na te tvrdnje svjedoka reagirao je Gotovinin branitelj Luka Mišetić, rekavši kako se među brojnim izvješćima vojne policije, koje je tužiteljstvo uvelo kao dokazni materijal u ovom predmetu, ne nalazi nijedno izvješće istodobno poslano primjerice generalu Laušiću i generalu Gotovini. 'Ne znam ni za jedan dokument koji potvrđuje to što svjedok govori', kazao je Mišetić.

Laušić je posvjedočio kako je nekoliko dana prije 'Oluje' svojom zapovijedi od 2. kolovoza 1995. podredio zapovjednike bojna vojne policije zapovjednicima zbornih područja u obavljanju redovitih vojnopolicijskih zadaća te uspostavio tri izbočena zapovjedna mjesta vojne policije koja su se nalazila uz izbočena zapovjedna mjesta zbornih područja. Razlog uspostavi tih mjesta bio je što je u akciji 'Bljesku' utvrdio da se njegove zapovijedi nisu uvijek provodile na terenu.

Zapovjednici nisu nadgledali disciplinu vojnika?

Laušić, koji je svjedok tužiteljstva, detaljno je opisao nastanak i razvoj vojne policije te donošenje propisa koji su uređivali rad vojne policije zaključno s Pravilnikom o ustroju i radu vojne policije donesenom u veljači 1994. Objasnio je kako su u početku vodovi vojne policije, koji su djelovali u sastavu pričuvnih brigada, bili podređeni zapovjednicima tih brigada, a tek kasnijim osnutkom Uprave vojne policije uspostavljena je zapovjedna linija po kojoj su vodovi bili subordinirani satnijama vojne policije, a one bojnama vojne policije s Upravom vojne policije na vrhu zapovjednog lanca. Takav ustroj vladao je u vrijeme 'Oluje'.

Tužitelji su kao dokaz uveli i zajedničku organizacijsku zapovijed tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška i načelnika Glavnog stožera HV-a Janka Bobetka od 27. kolovoza 1993. o redu i stezi na zbornim mjestima, po kojoj su zapovjednici zbornih mjesta morali nadzirati disciplinu vojnika na svom teritoriju i poduzimati mjere za očuvanje discipline. Svjedok je potvrdio kako je to bilo u skladu s rješenjem iz privremenog naputka o ustroju i radu vojne policije iz 1992., a rješenje je preuzeto i u kasnijem Pravilniku o radu vojne policije.

Laušić je napomenuo kako mu nije poznato da je ijedan zapovjednik, u skladu s tom zapovijedi, donio upute o redu i stezi, odnosno ponašanju vojnih osoba. Laušić je opisao i kako je u srpnju 1994. Šušak donio zapovijed kojom se poništavaju sve druge zapovijedi o radu i ustroju vojne policije, radi osiguranja poštivanja Pravilnika o ustroju i radu vojne policije. Povod takvoj zapovijedi bio je, objasnio je Laušić, izgred u kojem je tadašnji zapovjednik Južnog bojišta raspustio 5. satniju 72. bojne vojne policije zato što je odbila zatajiti problematično ponašanje jednog zapovjednika.

Laušić upozoravao

Laušić je opisao kako je s pristizanjem sve više podataka o paležu i pljački na terenu počeo upozoravati nadređene da treba poduzeti mjere za sprječavanje zločina u izvješćima koje, kako je pojasnio, nije bio obvezan slati.

Tako je 9. kolovoza 1995. u izvješću tadašnjem ministru Gojku Šušku, načelniku Glavnog stožera Zvonimiru Červenku i drugim visokim dužnosnicima obavještajnog sustava upozorio na propuste zapovjednika HV-a u sprječavanju paleža i pljačke te ih pozivao da niz zapovjednu liniju poduzmu mjere kako bi se to spriječilo. Pritom je pojasnio kako je cilj izvješćivanja prema gore bio 'prenošenje odgovornosti na višu razinu'.

Načelnika Glavnog stožera upozorio sam da crta zapovijedanja ne funkcionira i da treba poduzeti mjere iz svojih ovlasti, prenio je Laušić sucima svoju komunikaciju s generalom Červenkom.

Laušić je kazao kako je nakon 'Oluje', u dogovoru s generalom Červenkom i ministrom Šuškom, sam izdao 9. kolovoza zapovijed da se postrojbe vojne policije povuku iz borbenih djelovanja i preusmjere u obavljanje vojnopolicijskih zadaća na terenu te su bili raspoređeni po nadzornim točkama. 

Šušak upozoravao Červenka da 'dovede vojsku u red'

No, nastavio je Laušić, to se s vremenom pokazalo kao neučinkovito jer su počinitelji zaobilazili te točke i drugim putovima, čak i onim koji su bili minirani, zaobilazili vojnu policiju. On je neučinkovitost vojne policije opravdavao tvrdnjama da nije bilo dovoljno ljudi za veliko područje koje su morali pokriti te kako je proglašeno i da je na tom području profunkcionirala civilna vlast pa ga nije bilo moguće "zatvoriti".

Laušić je opisao kako je ministar Šušak 2. kolovoza 1995. prije same 'Oluje' na sastanku u ratnoj dvorani Ministarstva obrane upozorio zapovjednike HV-a da su osobno odgovorni za ponašanje podređenih. Rekao je i kako je svjedočio susretu Šuška i Červenka u Ministarstvu obrane na kojem je Šušak upozorio Červenka da 'dovede tu vojsku u red'. 'Što ti ta vojska radi', pitao je, po Laušiću, Šušak Červenka na susretu koji se zbio u vrijeme 'Oluje' premda se točna datuma nije mogao sjetiti.

Tužitelji su kao dokaz uveli i dopis tadašnjeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova Joška Morića od 18. kolovoza 1995. u kojem je upozorio na palež i pljačku koje čine ljudi najvećim dijelom u odorama HV-a te je zbog toga izdao zapovijed policijskim dužnosnicima na terenu za suradnju s vojnom policijom kako bi se ta djela spriječila. U tom dopisu Morić je napisao i kako se pljačke i palež koji su već počinjeni neće istraživati, a Laušić je na pitanje tužitelja tko je donio takvu odluku, odgovorio kako mu to nije bilo poznato.

'Nisam imao informaciju da je izdan nalog da se nešto ne procesuira', kazao je Laušić.

Svoje današnje svjedočenje završio je zaključkom da je 'jadan zapovjednik čiju vojsku disciplinira vojna policija'. Tužitelji su najavili da će s glavnim ispitivanjem svjedoka završiti u srijedu, a nakon toga slijedi protuispitivanje za koje obrana generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača procjenjuje da će trajati četiri do pet dana jer je riječ o jednom od najvažnijih svjedoka tužiteljstva.