Najmlađa hrvatska žrtva koronavirusa preminula je sa samo 42 godine, a od zdravstvenih problema je imao povišeni tlak te pretilost.
Nakon uobičajenih tegoba bolest se naglo proširila na pluća te je muškarac završio na respiratoru. Kada se činilo da se oporavlja te je skinut s respiratora, naglo mu je pozlilo i liječnici ga više nisu mogli spasiti.
U bolnici je završio 19. kolovoza, a desetog dana boravka javio je prijateljima da će nakon “deset dana borbe s koronom ipak završiti na respiratoru, izražavajući nadu da će se nakon respiratora uspjeti vratiti svojoj ženi”.
Nakon što se skinuo s respiratora izgledalo je da će zdravlje na bolje, no stanje mu se pogoršalo.
„Bez obzira na taj povišeni tlak, s tim je mogao živjeti još 50 godina uz lijekove. Očito je koronavirus imao odlučujuću ulogu“, kazao je za Jutarnji list jedan njegov prijatelj.
Bolest ne pita za godine
Liječnici upozoravaju da visoki krvni tlak i pretilost nisu zanemarivi komorbiditeti jer bez obzira na to koliko se osoba osjeća dobro, te bolesti uzrokuju promjene na organizmu i ostavljaju posljedice. No, s druge strane, kažu i da covid-19 ne pita za godine.
Da bolest ne pita za godine potvrđuju slučajevi 30-godišnjeg novinara i 37-godišnjeg liječnika iz BiH koji su nažalost, izgubili bitku s koronavirusom.
U mostarskoj je bolnici preminuo je novinar postaje Radio Mir Međugorje, 30-godišnji Mario Pinjuh. Kako je za Slobodnu Dalmaciju izjavio Goran Kutle, glavni urednik Jabuke TV, čiji je suradnik Pinjuh također bio, nije bilo poznato da je ranije imao nekih ozbiljnijih zdravstvenih teškoća.
Od koronavirusa preminuo je i liječnik (37) iz Banje Luke koji je radio s najtežim pacijentima. Liječnik je bio na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa te se zarazio od pacijenta kojeg je liječio. U više od mjesec dana borbe s bolesti COVID-19, 18 dana je bio na respiratoru. Mediji iz BiH javljaju kako nije imao ozbiljniji komorbiditet.
U KB Dubrava ima i mlađih pacijenata
Iako je u KB Dubrava najviše hospitaliziranih starije životne dobi, ima i mlađih, a osim upala pluća, primjećuje se i niz problema s drugim organima.
„Srce, bubrezi, krvožilni sustav vrlo često različiti poremećaji i dodatne infekcije javljaju se na tu virusnu infekciju. Nažalost zbog broja dana ležanja u bolnici kao i broja dana na respiratoru bolesnicima se komplicira stanje s dodatnim bakterijskim infekcijama i to nam čini onda još značajno otežava zapravo stanje“, kazala je nedavno za Dnevnik Nove TV doc. dr. sc. Jasminka Peršec, dr. med. predstojnica klinike za anesteziologiju KB Dubrava
