Godina 2015. najtoplija je godina dosad! Ako se nekome čini da smo malo zakasnili s takvom obavijesti, nije u pravu! Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, koja ima glavnu riječ kad su posrijedi podaci opažanja vremena, njihova statistička obrada i raščlamba, točni i službeni podaci o temperaturnom ishodu protekle godine znat će se tek početkom ožujka ove godine.
Pročitajte i ovo
Zasad je riječ o preliminarnom rezultatu, koji se temelji na podacima mjerenja temperature u prvih deset mjeseci protekle godine. Dosadašnje iskustvo u sličnim slučajevima pokazalo je da se takve prethodne procjene neznatno razlikuju (možda koju stotinku Celzijeva stupnja) od stvarnog stanja, što je uglavnom nevažno kad je posrijedi redoslijed dosad najtoplijih godina. Takav se redoslijed može promatrati tek od sredine 19. stoljeća, otkad postoje pouzdani podaci o prosječnoj svjetskoj temperaturi zraka. Ona se zasniva na mjerenjima temperature na kopnu i na morima u prizemnim slojevima atmosfere na visini oko dva metra iznad podloge.
Prosječna je globalna temperatura (srednja vrijednost za cijelu Zemlju) 0,73 °C (s odstupanjem plus ili minus 0,09 °C) viša nego što iznosi prosjek u razdoblju 1961. – 1990. (koji iznosi 14,00 °C), a s kojim se obično uspoređuju podaci pojedinih godina. Prošlogodišnja je temperatura oko 1 °C viša od prosjeka u drugoj polovici 19. stoljeća, u razdoblju 1850. – 1899.).
S obzirom na naznačeno odstupanje temperature iznosa 0,73 °C, godina 2015. je dosad najtoplija godina u svijetu od 1850. godine! U usporedbi s drugom u redoslijedu najtoplijih godina (a to je godina 2014. – što su mnogi vjerojatno zaboravili ), koja je odstupala od spomenutog prosjeka 0,61 °C, godina 2015. bila je toplija čak 0,12 °C! To svrstava tu godinu na prvo mjesto najtoplijih, bez ikakve sumnje i mogućeg prigovora!
Takav ishod posljedica je ustrajnosti i postojanosti dugotrajnog porasta svjetske temperature, što je neprijeporno povezan s onečišćavanjem atmosfere čovjekom uzrokovanih emisija tzv. stakleničkih plinova, koji zagrijavaju naš planet. Kad je posrijedi prošlogodišnji temperaturni vrhunac, onda opisanome trendu zatopljenja treba još dodati i učinak vrlo razvijenog atmosfersko-oceanskog fenomena El Niῆa. Posrijedi je povremeno zatopljenje ekvatorskih voda središnjeg dijela Tihog ocerana, što uzrokuje promjene atmosferske cirkulacije s prolaznim, kratkotrajnim promjenama klime cijeloga svijeta.
Klimatski stroj vrlo je složena tvorevina te zato klimatske promjene nisu posvuda jednake, pa ni istoznačne. Prošle godine među područjima s najvećim zatopljenjem u svijetu bili su i južni i istočni dijelovi Euroazije, kojima pripada i Hrvatska.
U Hrvatskoj je godina 2015. posvuda bila toplija, i to zamjetno toplija od prosjeka (u razdoblju 1961. – 1990.). U Zagrebu, primjerice, na Griču bila je čak 2,2 °C toplija, pa je statistički ocijenjena kao ekstremno topla, što znači da se nalazi pri vrhu ljestvice najtoplijih godina u tome razdoblju. I, ne samo to. U Zagrebu godina 2015., sa srednjom godišnjom temperaturom 13,7 °C, dijeli treće i četvrto mjesto ( zajedno s godinom 2012.) na ljestvici najtoplijih godina od 1862., na kojoj prvo i drugo mjesto, s neznatno višom temperaturom 13,8 °C, dijele godine 2000. i 2014.!
