Sudske pristojbe povećat će se prosječno 115 posto temeljem Uredbe o tarifi sudskih pristojbi osvojene na sjednici Vlade u četvrtak s koje su u saborsku proceduru upućene izmjene Zakona o odvjetništvu radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU i liberalizacije tržišta odvjetničkih usluga.
U Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije drže da je tarife sudskih pristojbi nužno povećati, a novom Uredbom postotak povećanja iznosi od 13,04 do 151,26 posto, odnosno prosječno se povećavaju za 115 posto.
Kao polazna osnova uzeta je pristojbena obveza za podnošenje tužbe u parničnom predmetu vrijednosti predmeta spora od 3000 eura koja se od 1. lipnja povećava na 150 eura, sa 76 eura. U Sloveniji ta tarifa iznosi 195 eura, naveo je resorni ministar Damir Habijan, u Mađarskoj 180 eura, u Srbiji 145 eura, a u državama članicama Vijeća Europe 146,48 eura.
"Bitno je naglasiti da se iznosi pristrojbenih obveza u bitnome nisu mijenjali u posljednjih 30 godina te je iznos od 76 eura daleko ispod prosjeka država članica Vijeća Europa, kao i pojedinih država u našem okruženju", rekao je Habijan na sjednici Vlade.
Najveći iznos pristojbene obveze predložen je za parnične predmete - tužbu, protutužbu, prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi - na 1500 eura sa sadašnjih 663.
Najmanji iznos pristojbene obveze prema važećoj tarifi je 0,66 eura za izdavanje preslika ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, koji se sada povećava na jedan euro.
Zakonom o sudskim pristojbama i drugim zakonima predviđena su brojna oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi za pojedine kategorije pristojbenih obveznika, dok se pravo na oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe kao dijela troška postupka ostvaruje i u slučaju potencijalnih štetnih posljedica za materijalne prilike te uzdržavanje stranaka i njihovih obitelji odnosno kućanstava sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podsjeća Habijan.
"Navedeni sustav cjelovito i djelotvorno osigurava ostvarenje pravne zaštite i jednakosti svih pred zakonom, pa se navedeno povećanje neće negativno odraziti na pravo pristupa na sud", ustvrdio je ministar.
Izmjenama zakonskog okvira o odvjetništvu, sukladno mišljenju Europske komisije, omogućuje se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvara prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj. Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a.
Također, vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Unije upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, čime se jača mobilnost i konkurentnost struke
Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u RH omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja kako bi pridonijeli rješavanju otvorenih pitanja u određenom pravnom području, a time i razvoju prava. Pri tome im se, zajedno s profesorima i docentima pravnih predmeta na sveučilištima u RH, propisuje obveza osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi pri tome mogli počiniti trećima, pod istim uvjetima koji su propisani za sklapanje police osiguranja od odgovornosti za štetu za odvjetnike.
Izmjenama Zakona o obrtu smanjuje se komorski doprinos
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.
Kako je istaknuo državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, važeći Zakon o obrtu uređuje ključna pitanja obrtništva ali praksa je pokazala potrebu za njegovim unaprjeđenjem kako bi obrti dobili jaču zakonodavnu podršku i prilagodili se suvremenim tržišnim zahtjevima. Izmjene i dopune koje se predlažu, kako je naveo, usmjerene su prvenstveno na financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika.
Tako se predlaže smanjenje komorskog doprinosa na jedinstvenu stopu doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u visini od 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih dva posto, čime se smanjuju troškovi poslovanja obrtnika te potiče učinkovitiji rad HOK-a, kazao je na sjednici Vlade.
Dodatno se regulira Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj
Predlaže se i uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, a dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije u obitelji.
Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta, istaknuto je.
Tim izmjenama, kako je rečeno, jasno se utvrđuje pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje, kako bi se omogućio dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluga i proizvoda.
Izmjenama Zakona o računovodstvu značajno smanjenje broja obveznika izvještavanja o održivosti
Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu, čime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi tzv. Content direktiva, kojom se na razini Europske unije značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti.
Prema novim pravilima obveza izvještavanja o održivosti ograničava se isključivo na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. Kako je istaknuo Ćorić, učinak za RH je značajan jer će se broj obveznika smajiti za više od 90 posto te će u konačnici svega 30-ak poduzetnika izvještavati o održivosti.
"Predloženim rješenjem postiže se trostruka korist - pravodobno rasterećenje poduzetnika, izbjegavanje nepotrebnog administrativnog i financijskog opterećenja te pravna sigurnost i proporcionalnost primjene propisa", zaključio je ministar financija.
Predložene izmjene Zakona o računovodstvu dolaze nakon što je Hrvatski sabor prošlog mjeseca izmijenio i Zakon o tržištu kapitala, a kako bi se dio kompanija rasteretio obveze izvještavanja o održivosti već za poslovne godine 2025. i 2026. Naime, prema Zakonu o tržištu kapitala rok za izvještavanje za proteklu godinu je 30. travnja, a prema Zakonu o računovodstvu 30. lipnja.
Utvrđen konačni prijedlog prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru
Na sjednici je donesena odluka o utvrđivanju konačnog prijedloga prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Riječ je o strateškom dokumentu koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Hrvatske s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima.
Paralelno s postupkom izrade i donošenja prostornog plana, proveden je zaseban postupak strateške procjene njegovog utjecaja na okoliš, koji uključuje glavnu ocjenu prihvatljivosti prostornog plana za ekološku mrežu, a izrađena je i strateška studija o utjecaju na okoliš.
Način korištenja isključivoga gospodarskog pojasa i aktivnosti u tom području obuhvaćaju akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, primjerice, vojne vježbe, očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.
Predviđenim Prostornim planom omogućava se istraživanje i eksploatacija ugljikovodika samo na postojeća tri eksploatacijska polja "Izabela", "Sjeverni Jadran" i "Marica", sloboda polaganja podmorskih kabela i cjevovoda, i u pravilu je dopuštena plovidba bez ograničenja.
Plan je na donošenje upućen Hrvatskom saboru.
