Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na popisu od 128 gradova u Hrvatskoj samo njih devet ima pozitivan prirodni prirast. Evo u čemu je njihova tajna.

Galerija +0 Ilustracija (Foto: Pixsell, Sanjin Strukić)

Za razliku od velikih gradova koji redom bilježe negativne brojke, više rođenih nego umrlih prošle su godine zabilježili redom manji gradovi. Osim Solina, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana, slijede Metković, Kaštela, Dugo Selo, Imotski te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na moru, piše portal Gradonačelnik.hr.

Hrvatska je demografski u sve težoj situaciji, mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze iz zemlje zbog čega je odnos prirodnog prirasta, dakle broj rođenih u odnosu na broj umrlih, u cijeloj državi sve više negativan. Upravo zbog toga, kada se u nekim gradovima vidi pozitivan trend, potrebno je zapitati se kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend.

Devet gradova zabilježilo pozitivan trend

Vezani članci Demografija nije samo pitanje broja stanovnika Demografi: ''Broj stanovnika u Hrvatskoj nije najgora stvar, tek treba vidjeti dobnu strukturu, ona je posebno važna'' Popis stanovništva - Ilustracija - 5 Reakcije na rezultate popisa stanovništva: "Ako 8000 autobusa punih ljudi koji su otišli posložimo na cestu, napunili smo autoput od Zagreba do Karlovca i natrag"

Na popisu 128 gradova u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, doista ima svega, a njih devet su u prošloj godini zabilježili više živorođenih od umrlih. Nije riječ o najvećim gradovima, dapače, najveći hrvatski gradovi su uglavnom na samom začelju ljestvice.

Najveću razliku broja živorođenih u odnosu na umrle zabilježio je, pak, grad Solin, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana. Slijede Metković - 45, Kaštela - 33, Dugo Selo - 31, Imotski - 16 te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na moru.

Solin i Dugo Selo, gradovi koji su u blizini puno većih gradova – Zagreba i Splita pa su nižom cijenom nekretnina sigurno privlačniji mladim parovima i obiteljima. No to sigurno nije jedini razlog. Oba grada ulažu u vlastitu infrastrukturu i u pronatalitetne mjere. Kod Krka je, pak, situacija potpuno drugačija, cijene nekretnina u tom turističkom odredištu su sve samo ne jeftine, no Krk svojim građanima pruža brojne druge prednosti, a među njima se ističe – zaposlenje.

Solin rekorder među hrvatskim gradovima

Gradonačelnik grada s najvećim prirodnim prirastom, Solina, Dalibor Ninčević, kaže da je ponosan na činjenicu kako je grad Solin unatrag pet-šest godina jedan od rekordera među gradovima u Hrvatskoj po prirodnom prirastu stanovništva. "Prosječna dobna starost naših sugrađana je oko 35 godina", kazao je Ninčević i priznao da je objektivni razlog za to blizina Splita i povoljnije cijene stanova. No, Ninčević tvrdi da postoje i drugi bitni razlozi, a to su uređenost grada, dostupnost svih javnih i društvenih sadržaja te kvalitetna demografska politika koju grad provodi već čitav niz godina.

Grad Solin daje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta za svako novorođeno dijete, ovisno koje je dijete u obitelji u iznosu od 1.500 kuna za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo 2.000 kuna, za treće 3.000 kuna, za četvrto 4.000 kuna, za peto i svako sljedeće dijete po 5.000 kuna.

Grad uz to subvencionira dohranu dojenčadi i male djece ako se medicinski utvrdi da je potrebna. Grad daje pomoć obiteljima s četvero i više djece koja se ostvaruje bez obzira na prihode obiteljskog domaćinstva, za djecu do navršenih 18 godina života i nakon navršenih 18 godina života, pod uvjetom da se redovno školuju ili djecu do navršene 23. godine života pod uvjetom da su nezaposleni i redovito se prijavljuju na HZZ. Novčana pomoć iznosi 700 kuna mjesečno. Osim što pod određenim uvjetima umanjuje ili oslobađa od plaćanja cijene gradskog vrtića, Solin pomaže i radu privatnih vrtića kroz subvenciju plaća djelatnika vrtića i kroz druge oblike pomoći i podrške.

Osigurani besplatni udžbenici

Županija Splitsko-dalmatinska osigurala je besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola na svom području, a grad Solin dodatno odobrava jednokratne novčane pomoći za nabavku udžbenika za učenike srednjih škola u iznosu od 800 kuna, te jednokratne novčane pomoći za nabavku radnih bilježnica i materijala za pomoć pri učenju za učenike osnovnih škola u iznosu od 400 kuna za učenike koji polaze od 1.- 4. razreda i 700 kuna za učenike koji polaze od 5.- 8. razreda osnovne škole, prema imovinskom cenzusu. Grad uz to sufinancira i produženi i cjelodnevni boravak učenika koji s roditeljima imaju prebivalište na području grada Solina.

Osim toga, grad ima program dodjele stipendija uspješnim učenicima i redovitim studentima, koje u prosjeku dobiva 140 učenika i studenata, a financira i asistente u nastavi, osigurava specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, a odobrava i povlaštene autobusne karte za učenike i studente s područja grada Solina.

Prednost Dugog Sela blizina Zagreba

"Višestruki porast stanovništva Dugo Selo je zabilježilo poslije Domovinskog rata", kazala je zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić. "U to vrijeme u Dugo Selo su se doseljavale obitelji s više djece koja su tamo i ostala te sada i sama osnivaju obitelji i doprinose broju novorođene djece, na što je", dodaje, "Grad Dugo Selo izuzetno ponosan". "Puno radimo na tome da se mladi u Dugom Selu osjećaju kao u pravom gradu i da u njemu žele živjeti. Iduće godine ćemo dodatno proširivati kapacitete vrtića a, bude li moguće i povećati subvencioniranje cijene vrtića što će roditeljima smanjiti troškove. Uz to, intenzivno gradimo dječja igrališta", kazao je gradonačelnik Nenad Panian.

Tu su i mnoge druge pronatalitetne mjere koje Dugo Selo godinama provodi: osim pomoći za opremu novorođenog djeteta, grad u svom proračunu osigurava i sredstva za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima na području Grada Dugog Sela u iznosu od 1.000 kn po djetetu, za koliko se roditeljima umanjuje ukupni iznos računa (i u gradskim i privatnim vrtićima); sufinanciraju se troškovi logopedskih tretmana na način da se roditeljima refundira iznos od 45 kn po tretmanu; sufinanciran je Program predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu koja pohađaju Centar za autizam ili Polikliniku Suvag; osiguravaju se sredstva za dodatne programe u osnovnim školama: dijele se novčane subvencije roditeljima za kupnju školskih udžbenika za sve učenike; subvencionira se škola u prirodi i škola plivanja u jednakom iznosu za sve učenike, Grad plaća dodatni prijevoz za učenike koji pohađaju izbornu nastavu njemačkog jezika i informatike, osigurana je besplatna prehrana za učenike iz socijalno ugroženih obitelji; sufinancirani su troškovi boravka učenika u programu produženog boravka; dodjeljuju se stipendije i sufinanciraju troškovi prijevoza učenika srednjih škola i studenata. Za sve to grad Dugo Selo izdvaja gotovo 25 milijuna kuna.

Jasminka Kokot Bambić tvrdi kako je prednost Dugog Sela blizina Zagreba s kojim je Dugo Selo dobro povezano, a na području Grada u tijeku je izgradnja nekoliko nadvožnjaka preko željezničke pruge, što će omogućiti brži promet i izbjegavanje dosadašnjih gužvi. Dugo Selo privlači nove, mlade stanovnike velikom ponudom i povoljnim cijenama nekretnina i blizinom glavnog hrvatskog grada, no, Kokot Bambić vjeruje da će se daljnjim razvojem poduzetničkih zona na području grada Dugog Sela i susjednih općina Brckovljana i Rugvice, povećati broj novih stanovnika kao i potražnja za nekretninama.

Krk ima vrlo nisku nezaposlenost

Darijo Vasilić, dugogodišnji gradonačelnik Krka, kazao je kako nisu najvažnije poticajne mjere koje daje grad, već ukupna atmosfera življenja u gradu. Krk je već desetak godina jedan od gradova s najnižom nezaposlenošću u zemlji, svega 2,5%. Turistička sezona se produžuje, kampovi i hoteli sada rade i po osam mjeseci na godinu, posla ima pa ima i nešto priljeva stanovnika. No, mladima i obiteljima s djecom pomaže i grad.

Trenutno je u izgradnji druga POS-ova stambena zgrada u gradu, grad je 2009. godine otvorio novi vrtić i omogućio svim roditeljima da upišu svoju djecu. Tri četvrtine cijene subvencionira grad, roditelji plaćaju oko 600 kuna po djetetu, a osnovna škola do 4. razreda ima i cjelodnevni boravak koji je također subvencioniran pa roditelji plaćaju 400 kuna. Grad daje i subvencije za kupnju knjiga i školskog pribora, te poticaje za novorođenčad, 3000 kn za prvo dijete, 4500 za drugo, 6000 za treće, 9000 za četvrto, 12.000 za peto i po tri tisuće više za svako iduće.

Međutim, Vasilić smatra da to nije ono zbog čega se ljudi odlučuju ostati živjeti na Krku i imati više djece. Ključna je zaposlenost i kvaliteta života, a na tome Krk jako puno i uspješno radi. "Najvažnije je da ljudi mogu raditi i egzistirati, a uz to da imaju neke najnužnije kulturne i sportske sadržaje, glazbenu školu, ljudi ne moraju odlaziti u Rijeku jer imamo kino i kazalište. Svi životni užici se mogu realizirati u Krku", zaključio je gradonačelnik Krka.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju