Mjesec je dana od uvođenja eura. Inflacija je, rastu cijene, a s druge strane je podatak da Hrvati u bankama imaju nikad više novca! Čak 261 milijardu kuna.

Galerija Provjereno: Inflacija - 1 Provjereno: Inflacija - 2 Provjereno: Inflacija - 3 +6 Provjereno: Inflacija - 4

Zbog Vladinih koronamjera radilo se uglavnom od doma, slabo se izlazilo van, manje se trošilo. Brojni građani su u te dvije godine nešto novca i uštedjeli.

"Ta se slobodna količina novca deponirala na nekakve račune ili čarape ili madrace doma", rekao je Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike. Samo u depozitima kod kreditnih institucija Hrvati imaju 261 milijardu kuna, a onda je nakon korone, nastupio rat!

Dočekala su nas poskupljenja zbog rasta cijena energenata i inflacija zbog koje se ta ista štednja lagano počela ili će se otopiti jer se uskoro očekuje i uvođenje eura.

"Građani odlučuju svoj kapital spremati na sigurno", rekao je Josip Kokanović, direktor tvrtke za investicijsko zlato

Reporterka emisije Provjereno Ana Malbaša istražila je kako se Hrvati čuvaju od inflacije i pripremaju za novu valutu! 

Provjereno: Zapela modernizacija željeznice - 1 Stao projekt vrijedan više od dvije milijarde kuna: "Svi su postulati javne nabave prekršeni. Sva su načela prekršena"

Provjereno: Jasenka Majer "Gledali smo kako se gasi": Provjereno donosi potresnu priču o bolesti na koju sami bolesnici - zaboravljaju

"Činjenica je da je ove godine rast cijena najviši otkad pratimo. Možda od 2000. godine. Ja bih rekao da je po našoj statistici kada pričamo o cijeni stanova u Zagrebu, otprilike  rast 20 posto na nekom godišnjem nivou, u odnosu na ono što je bilo prije godinu dana", rekao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Više od milijardu kuna poreza na nekretnine

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata u Zagrebu u prvih šest mjeseci ove godine iznosila ja oko 2500 eura što je gotovo 600 eura više nego u istom periodu prošle godne. U ostalim naseljima prosječna cijena kvadrata iznosila je oko 1700 eura što je oko 100 eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Zbog rasta cijena i kamatnih stopa, u problemu su oni koji žele kupiti nekretninu kreditom. Ali i oni koji imaju ušteđen novac koji drže u banci.

U prvih osam mjeseci ove godine naplaćeno je više od milijardu kuna poreza na nekretnine. Podaci su to kojima raspolaže Udruženje.

Provjereno: Robert Panijan - 6 Provjereno ga je snimalo prije 15 godina dok se borio sa zloćudnim tumorom. Njegova današnja priča je nevjerojatna

Kupnja nekretnina samo je jedan od načina kako se može sačuvati vrijednost novca za vrijeme inflacije. Tu je još i ulaganje u satove, dragulje, zlato… 

"U zlato je ove godine uloženo dvostruko više novca nego prošle godine", rekao je Josip Kokanović, direktor tvrtke za investicijsko zlato.

"Naša procjena je da će u 2022. godini ukupna vrijednost kupljenog zlata iznositi više od 2 milijarde kuna", smatra Davor Žic, direktor marketinga u tvrtki za investicijsko zlato.

To znači da ćemo kupiti, kaže, pet tona zlata. A uvezli smo ga u prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a, nešto više od 3 tone u vrijednosti od gotovo milijardu i 302 milijuna kuna. Uvezli smo i gotovo 5 tona dragulja za gotovo 137 milijuna kuna. Od zlata se kupuju novčići, dukati, poluge raznih cijena i težina. 1 gram zlata stoji nešto više od 400 kuna, a ovakva poluga od jednog kilograma gotovo pola milijuna kuna. Ima onih koji su kupili i više takvih.

"Najveće kupnje bile su veće od 10 milijuna kuna, a prosječno se kreće oko 70 milijuna kuna", kaže Žic.

Klijenti, kažu, najčešće ili povlače štednju iz banke ili prodaju vrijednu imovinu koju trenutačno ne žele položiti u banci.

"Osim inflacije, posjedovanje zlata pruža neovisnost o financijskom sustavu. Jer vi kada imate štednju u banci, vi ovisite o stabilnosti te banke i o stabilnosti te države u kojoj se nalazi banka i o stabilnosti valute o kojoj se radi. A kada posjedujete zlato, ne ovisite o nikome. Vrijednost zlata nije određena nekakvim državnim dekretom ili potezom nečijeg pera, nego je određena prirodnom rijetkošću tog plemenitog metala", kaže Josip Kokanović, direktor tvrtke za investicijsko zlato. 

Zlato oslobođeno plaćanja poreza

Ljudi ulažu u zlato i jer je ono oslobođeno plaćanja poreza.

"U Hrvatskoj kada kupite zlato i ostvarite nekakav dobitak na njemu, niste dužni državi platiti ništa za razliku i od štednje u banci i dividende i dionica, čak i kriptovaluta. .. Odluka je donesena još prije 20 godina na razini Europske unije", rekao je Kokanović.

Oni koji žele investirati u nešto vrijedno u kunama, nemaju još mnogo vremena to učiniti jer kune uskoro odlaze u povijest. Od siječnja Hrvatska uvodi euro i trenutačno aktivna hrvatska valuta morat će se mijenjati. U roku od godine dana gotov novac moći će se mijenjati u bankama, poslovnicama pošte i FINA-e, kovanice i lipe u roku od 3 godine. A nakon godine dana će mogućnost zamjene novčanica kuna u eure biti trajno omogućena na blagajni HNB-a. U najvećem problemu bi se prilikom mijenjanja gotovog novca mogli naći oni koji njegovo podrijetlo ne mogu objasniti.

"Tu se kod nas i dalje su tu prisutni trendovi kroz organizirani kriminal, dakle kroz promet droga. Korupcija je u manjoj mjeri ali isto tako prisutna kao jedan od predikatnih kaznenih djela za pranje novca", rekao je Goran Sirovec, stručnjak za sprječavanje pranja novca.

I takav se novac pokušava ubaciti u legalan sustav. Uočeno je, kaže Sirovec, više pojavnih oblika.

"Uključenje tog novca zaista je šaroliko. Može biti i putem nekretnina, ali isto tako mogu to biti razni oblici investicijskih fondova, primjerice osiguranja... Ali isto tako kupnja nekih trgovačkih društava. Isto tako kupnja vrijednosnih papira, trgovanje dionicama. Sve su to elementi temeljem kojih se plasira taj novac sumnjivog porijekla da uđe u legalne tokove", kaže Sirovec.

Uredu za sprječavanje pranja novca može se prijaviti bilo koja sumnjiva transakcija. A u obvezi su prijaviti sve gotovinske transakcije veće od 200 000 kuna dok je uplata u gotovom novcu moguća do 75 tisuća kuna. Crvena lampica se pali i ako dođe do više uplata u gotovini koje su povezane.

Virusi, ratovi, inflacije… Sve to kod čovjeka izaziva strah. Strah za život, za životnu egzistenciju. Prvo se novac nije imao gdje potrošiti, a sada se i to ušteđeno topi, odnosno otopit će se – bilo da je u banci ili doma ispod madraca. Iz straha hoće li sutra biti gore nego danas, vraćaju se ljudi onim starim, dobro poznatim metodama ulaganja u sve ono što će sigurno zadržati svoju vrijednost.

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju