Stiskale su se ruke, smiješilo se i slavilo ovog srpnja. Jer potpisan je ugovor vrijedan više od dvije milijarde kuna, financiran pretežno europskim novcem. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac mogla je početi.
Pročitajte i ovo
Radovi su trebali započeti u rujnu, ali je sve stalo. U medije je iscurila informacija da naručitelj HŽ Infrastruktura nema sve potrebne građevinske dozvole. No mi doznajemo da to nije jedini kamen spoticanja!
"Od početka… svi su postulati javne nabave prekršeni. Sva su načela prekršena…" kazao je anonimni izvor.
Još ovoga ljeta Provjereno je dobilo informacije da postoje ozbiljni problemi s javnom nabavom. Stupili smo tada u kontakt s osobama koje su dobro upućene u sve detalje procesa. Stali su pred naše kamere, ali tajnoga identiteta.
"Nemoguće je da nitko u ovoj državi ne analizira jednu tvrtku koja je dominantno posljednjih dvadeset godina dobila najveće poslove u Hrvatskoj", smatra drugi anonimni izvor.
Nejednaki kriteriji za ponuditelje
Prije otprilike dvije godine HŽ Infrastruktura uputila je javni poziv za dostavu ponuda za izvođenje radova. Dakako da je takav projekt privukao velik broj jakih, stranih tvrtki, od austrijskih, turskih i čeških do kineskih. Pristiglo je ukupno 15 ponuda za izvođenje radova.
Jedna kineska tvrtka odmah je otpala jer je ponudila prenisku cijenu. Prihvaćena je ponuda zajednice ponuditelja austrijskih tvrtki Strabag i jedne češke tvrtke koje su ponudile drugu najpovoljniju cijenu. Na tu odluku odmah pristiže žalba turske tvrtke.
"Postoje saznanja da nije bio jednak tretman između Strabaga i ostalih ponuditelja jer se njima dopustilo da mogu i nakon što je predana ponuda, a što je suprotno Zakonu o javnoj nabavi, dostaviti dodatne reference. Referenca koju su dostavili nije ispunjavala kriterije. Radilo se konkretno o mostu na Čiovu, gdje je ponuditelj trebao dokazati da je on sam izvršio sve radove. Iz dostavljene dokumentacije vidi se da to nije bio slučaj", tvrdi prvi izvor.
"HŽ Infrastruktura nije reagirala kao naručitelj, već je od prvog dana stala uz stranu Strabaga", dodaje drugi.
Državna komisija ustvrdila je da referenca nije dokazana. Poništila je Odluku o odabiru i predmet vratila naručitelju da ponovno obavi pregled i ocjenu ponuda. HŽ Infrastruktura to je učinila. Donijela je novu odluku s istim konzorcijem. Na to je ponovno stigla žalba turske tvrtke. Uz reference, žalili su se i na činjenicu da je tvrtka Strabag u tom trenutku imala aktivan sudski postupak u Austriji.
"Ako tvrtka ima proces koji nije do kraja razriješen ili ako je u procesu, ona je to obvezna navesti u SPD obrascu prilikom prijave na tender. Misli se na kontrolu tržišta, dogovaranje tendera s drugim osobama, namještanja tendera", govori dobro upućen izvor.
Surađivalo se s ruskim kapitalom?
Strabag AG je zbog kartelizma platio visokih 45 milijuna eura kazne. Državnoj komisiji ukazano je i na činjenicu da je suvlasnik tvrtke Strabag SE, tvrtka u vlasništvu Olega Deripaske, ruskog oligarha koji je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
"Njemu je izričito imenom i prezimenom Europska komisija sankcijama zabranila djelovanje na području Europske unije. To je također zanemareno u našem tenderu", govori izvor.
Državna komisija drugi put odbija žalbu. Strabag kaže da udio koji Deripaska ima neizravan i manji od 50 posto, a s tim ne bi mogao operativno utjecati na poslovanje Strabaga. Zbog sankcija EU-a protiv ruskog oligarha sva imovina koju ima u suradnji sa Strabagom je zamrznuta. Vezano za kartelizam kazna je izrečena, a istraga je u tijeku, potvrdili su iz Austrije. HŽ je u vezi s tim tražio od njih određene dokaze. Primjerice, koje su korektivne mjere poduzeli.
"Strabag je u svojim očitovanjima naveo da su pokrenuli određene aktivnosti, da su uveli određene nove standarde, da su dotjerali to, da su to radili neki njihovi bivši zaposlenici i menadžeri, da oni više ne rade za Strabag", ističe prvi izvor, a iz HŽ-a sve riječi Strabaga prihvaćaju. Ugovor se potpisuje s istim konzorcijem. Vrijedan projekt uključuje niz građevinskih pothvata.
HŽ nema još ni sve potrebne dozvole
U sklopu projekta rekonstruirat će se kolodvor u Karlovcu, kao i onaj u Hrvatskom Leskovcu i Jastrebarskom. Oni bi se također trebali prenamijeniti u stajališta. Osim toga, rekonstruirat će se i četiri postojeća stajališta. Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac dio je željezničke pruge Zagreb – Rijeka, koja je jedna od najvažnijih u Hrvatskoj. Povezuje glavni grad s lukom u Rijeci.
Realizacijom projekta, ističe HŽ, povećat će se konkurentnost luke Rijeka te će se pridonijeti unaprjeđenju prigradskog prijevoza Zagreba i Karlovca. Dugoočekivani radovi trebali su početi u rujnu. Sada je kraj studenog, a HŽ Infrastruktura još nema ni sve potrebne dozvole.
Od ukupno 11 dozvola ishođeno je njih 8. Ostale, pravdaju se, čekaju, sve po zakonu. I ministar Butković umiruje i tvrdi kako je projektantska kuća u poteškoćama, pa traže nekog novog tko će sve dovršiti.
Iz HŽ Infrastrukture naglašavaju da je izvođač radova uveden u posao ondje gdje je mogao biti uveden. U tijeku su tako, kažu, radovi na krčenju grmlja i šiblja, a uskoro se počinje i s izvođenjem radova na podvožnjacima i nadvožnjacima.
Butković: "Problemi? Ja to prvi put čujem…"
Radovi se, kažu, mogu odvijati unatoč činjenici da je turska tvrtka podnijela žalbu na odluku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, i to Visokom upravnom sudu. Reagirao je na to i resorni ministar Oleg Butković.
"Ja to prvi put čujem. Da je bilo problema s nabavom…", kazao je.
Strabag nije htio komentirati sudski postupak u tijeku, a iz HŽ Infrastrukture ističu da su takvi problemi uobičajeni. Ekipa Provjerenoga razgovarala je s pravnim stručnjakom za javnu nabavu Ivanom Šprajcem. Kaže nam da zaista ima slučajeva kada se namjerno pišu žalbe.
"Najčešći je razlog da se uspori konkurencija, da se nekome onemogući na vrijeme dobivanje ugovora. Zaista ima toga i zaista je to nekome i taktika, ali, koliko sam primijetio, pogotovo u zadnje vrijeme, tomu je DKOM stao na kraj. Žalbe riješi maksimalno brzo. DKOM je stekao neku hvalevrijednu praksu da su u roku od nekoliko dana riješili takve žalbe", potvrdio je odvjetnik.
Bilo je pritisaka s vrha
Ipak, žalba koju je podnijela turska tvrtka nakon odluke o odabiru ozbiljno se razmatrala u Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.
"Imam saznanja da je pritisak vršen iz najviših vrhova, iz ministarstva u konkretnom smislu da se donese odluka da se žalba tvrtke koja ima pravni interes odbaci, što je na kraju zapravo i učinjeno", ispričao je prvi izvor.
Predsjednica Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kaže nam da nije upoznata s takvim pritiscima, a ministar tvrdi da je od novinara Provjerenog prvi put uopće čuo za ikakve probleme oko nabave. "Ja koliko znam, tu je sve u redu, tako da ne znam odakle vam to", govori.
Da je baš sve u redu, to i nije sasvim točno. Naime, u posjedu smo rješenja Visokog upravnog suda koji traži od Suda Europske unije da mu protumači što europsko pravo kaže o mijenjanju referenci.
"Načelno, to se ne bi smjelo činiti. Načelno bi ponuda koja je podnesena do isteka roka za podnošenje ponude trebala biti ona koja se ocjenjuje i s kojom se postupa dalje u postupku jer nema mijenjanja ponude", tvrdi i dodaje kako je upoznat sa slučajevima gdje je to ipak bilo dopušteno, ali i odbijeno.
Hoćemo li vraćati novac EU-a?
Državna komisija u odlukama je slijedila mišljenja Visokog upravnog suda kao višeg tijela, a Visoki upravni sud mijenjao je mišljenja. Pronašli smo odluke koje to dokazuju. U jednima govore da se reference ne mogu mijenjati jer se to smatra mijenjanjem ponude, a onda da mogu i da se ne smatra kako je time ponuda izmijenjena. A kako sud odluči, Državna komisija slijedi u svojim odlukama.
"Ako se jednoj tvrtki dopustilo da može nadopunjavati reference, onda je zapravo isti tretman trebao biti i svima drugima, pa je i svima drugima ako nisu imali dovoljno dobre reference trebalo tražiti da i oni nadopune i da imaju istu mogućnost za pobjedu", tvrdi sugovornik.
Naši izvori uvjereni su da se u ovom slučaju radi o zloupotrebi položaja i ovlasti.
"Prema mojim saznanjima, nije ništa prijavljeno, ali postoji velika vjerojatnost da će to netko uraditi jer radi se o europskim sredstvima. Interes Hrvatske je da dobije najboljeg ponuđača i da se posao napravi unutar zadanih okvira, a ne da se pogoduje tvrtkama, što sigurno nije interes ni države ni građana", zaključio je izvor.
Nije, koliko znamo, prijavljeno DORH-u, ali je žalba upućena Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Išla je i žalba Visokom upravnom sudu, a on je zatraživši mišljenje od Suda Europske unije, zapravo ostavio put da cijela priča dobije gorak kraj. Ako takvo mijenjanje referenci nije u skladu s europskim pravom, više je potencijalnih scenarija.
Stručnjaci nam kažu da se može dogoditi da padne odluka DKOM-a da naručitelj mora ponovno odlučivati o javnoj nabavi. Odabere li drugog izvođača radova, onda bi se mogao raskinuti postojeći ugovor. Bila bi to najcrnja varijanta u kojoj bi svaka strana morala vratiti ono što je primila.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
