Hrana, energenti, materijali i oprema. Cijene rastu, gotovo svuda. Riječ je o rupi bez dna jer jedno poskupljenje uglavnom za sobom povlači i druga. Koliko su poskupljenja u Hrvatskoj ozbiljna za Informer je istražila novinarka Martina Marčinko.

Galerija Informer: Tržnica Dolac - 1 Informer: Tržnica Dolac - 2 Informer: Tržnica Dolac - 3 +1 Informer: Tržnica Dolac - 4

Od voća i povrća preko ulja pa do energenata. Začarani je to krug u kojemu uzročno-posljedično cijene rastu. Komparirali smo cijene u trgovinama i na tržnici, ali i pitali stručnjaka što očekivati. Krećemo odmah na usporedbu rajčica. Na jednom zagrebačkom placu stoje 25 kuna dok su u trgovini oko dvadeset. Za bijeli krumpir na placu biste trebali izdvojiti sedam dok je u trgovini skuplji za dvije kune.

Vezani članci Vlada protiv telekoma - 4 Telekomi najavili povećanje cijena, politika protiv: "Bit će zanimljivo vidjeti kako će se postaviti u odnosu na najave iz Vlade" Supermarket - 1 Rast cijena "pojeo" plaće u Hrvatskoj: Inflacija narasla, ali i dalje nije najveći ekonomski problem u Hrvatskoj

Daleko najveća razlika je za češnjak koji je na tržnici vrtoglavih sedamdeset kuna dok je u trgovini 37. Tikvice na placu su 30, u trgovačkim centrima 18, a razlika između patlidžana je desetak kuna u korist trgovina. Sezonsko smo voće ostavili posljednje pa je tako kilogram klementina na tržnici 14, a u trgovinama deset kuna.

Naravno, tu trebamo uzeti u obzir da je s tržnica uglavnom domaće te neki smatraju zdravije i kvalitetnije. Međutim, kada trgovački lanci imaju akcije, cjenovno je isplativije kupovati u njima. U svakom slučaju porast cijena itekako se odrazio na potrošnju.

''Neizvjesno je. Danas ima kupaca, sutra nema, onda tri dana ima, uvijek je tako'', kaže Jasminka koja radi na tržnici. ''Promet je pao, mogu vam iskreno reći, jedno 70 posto'', dodaje Mirsad u razgovoru s novinarkom Informera Martinom Marčinko.

Jasminka nadalje objašnjava kako je prošla godina bila sušna te je bilo malo plodova što je razlog povećanja cijena. ''Moramo i mi od nečega živjeti'', naglašava. ''Po mom je mišljenju sve poskupilo, što je ostalo? Pola je domaće, pola je uvozno'', kaže Adem s kojim se Jasminka ne slaže. ''Kod mene skoro pa ništa nije poskupjelo osim starog krumpira koji je poskupio za jednu kunu“. Njezina kolegica kaže da je poskupio život, općenito.

Struka: Ne proizvodimo dovoljno, uvozimo jeftino

Odgovor zašto je sve poskupjelo potražili smo kod ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja.

''Hrvatska nema dovoljnu proizvodnju hrane, a zbog turističke potražnje godišnje mora uvoziti negdje oko dvije milijarde eura vrijednosti prehrambenih proizvoda. Uvozi se iz mediteranskih zemalja, pretežito Španjolske, Italije, Turske i Cipra. Domaća proizvodnja ne zadovoljava niti jednu trećinu potreba, zbog toga cijene hrane rastu jer transportni troškovi rastu'', pojašnjava.

Nameće se tu i pitanje samodostatnosti u kojoj smo najbolji u ratarskoj proizvodnji žitarica i soje. Najslabije stojimo u razmjeni mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća.

''Možemo reći da je općenito hrana bila relativno jeftina u Hrvatskoj. Kada govorimo o osnovnim prehrambenim namirnicama, ne prerađevinama, imala je prije desetak, petnaestak godina, prije ulaska u Europsku Uniju više cijene nego što ima danas. Nakon pada cijena u 2020. godini kod nekih namirnica je došlo do rasta'', kaže Novotny.

Ulje, prvo što bi brojni građani naveli, koje je s 10 poraslo na 15 kuna po litri.

''Ali takva cijena je bila i prije 15 godina, prije ulaska u Europsku Uniju. Zbog ulaska u Europsku uniju i pada carinskih ograničenja i povećane konkurencije, cijena mnogih prehrambenih proizvoda je pala i sada se polako vraća, kompenzira se taj pad iz 2020. godine. Međutim, ono što nedostaje i glavni je to razlog, nema dovoljno lokalne domaće proizvodnje'', argumentira.

Državna intervencija: Dvosjekli mač

Zato mnogi zazivaju zamrzavanje cijena kao jedan od načina ublažavanja inflacije. Argentina je još početkom godine zamrznula cijene čak tisuću potrepština, a Mađarska je to učinila sa šest osnovnih proizvoda te će tako ostati do listopada. Novotny je mišljenja kako je takav pristup populistički, ali i da pogoduje bogatima jer oni više troše.

''U tržišnoj ekonomiji vlada ne smije intervenirati u cijene. Vlade mogu onim skupinama stanovnika koji imaju niske dohotke pomoći u potporama kao što je Vlada i učinila prema onim skupinama umirovljenika koji imaju doista niske mirovine. Ako vlada stalno intervenira u cijene tada se ekonomski akteri naviknu na to. Ne ponašaju se racionalno, ne prilagođavaju potrošnju, potražnju, ne stvara se ravnoteža na tržištu. Intervencija u cijene izrazito je pogrešan smjer vladinih fiskalnih politika'', smatra Novotny.

Navodi se primjer Njemačke koja nije intervenirala u cijene, međutim, najavila je kako će doći do poskupljenja energenata. Zbog toga se usmjerava na električnu mobilnost i javni prijevoz kako bi se smanjila potrošnja fosilnih goriva.

''Tome doprinose visoke cijene fosilnih goriva i ako hrvatska Vlada nastoji intervenirati u cijene fosilnih goriva ide u suprotnom smjeru od politika većine europskih vlada koje nastoje iskoristiti ovaj šok rasta cijena fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora energije'', govori ovaj ekonomski analitičar.

“Hrvati bacaju hranu i troše previše“

Statistički nemamo pouzdane podatke, i mišljenja se oko njih razilaze, no činjenično u Hrvatskoj većina prihoda odlazi na hranu, što posljedično mijenja kategorizaciju osobne potrošnje.

''Poznato je da hrvatska kućanstva bacaju veliku količinu hrane zato što je jeftina, poznato je da kućanstva bacaju velike količine energije, troše i kada treba i kada ne treba, jer je bila jeftina. Ono što obilježava ovaj energetski šok je i rast svijesti da energija nije besplatna u svim Europskim zemljama'', mišljenja je Novotny.

Niska stopa inflacije ubrzava ekonomiju do trenutka dok ne prijeđe u deflaciju ili još gore stagflaciju. No, s ekonomskih pojmova vratimo se građanima i Mirsadu s početka priče. ''Danas krafna ili burek, ako se uspije, a subotom ćevapi. Subotom ćevapi, a ove dane krafna majka''.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju