Hrvatska uvozi poljoprivredne proizvode koje može proizvoditi i sama. Cijena hrane koju smo uvezli samo prošle godine iznosi više od tri milijarde kuna, a u proizvodnji hrane tek smo 70 % samodostatni.

Galerija


Zatvaranje tržnica, rast cijena pojedinih namirnica i povremene nestašice uzrokovane koronakrizom podsjetile su nas na to koliko je važno biti samodostatan u poljoprivrednoj proizvodnji, a time i proizvodnji hrane. Proizvoditi dovoljno za vlastite potrebe, naravno, mogli bismo jer imamo sve prirodne preduvjete. Ipak, nismo samodostatni gotovo ni u jednoj kulturi.

Vezani članci Šteta od nevremena u Baranji - 2 Zbrajaju se štete od nevremena u Baranji: "Za sat vremena nam uništen cijeli rad i ulaganje" Obitelj Stanić Nekad nisu mogli ni do kredita, a danas su njihovi proizvodi dio najpoznatijih zgrada na svijetu

Nezavisna konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić tvrdi da je u poljoprivrednim proizvodima Hrvatska ukupno samodostatna tek oko sedamdeset posto. Ostatak se uvozi.

No ta samodostatnost jako varira. U ratarskoj proizvodnji, osim u uljanoj repici, premašujemo domaće potrebe. U povrtlarstvu je pak samodostatnost na 63 posto i jedino kupus proizvodimo u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta.

Još je gora situacija u voćarstvu. Samodostatni smo tek 54 posto, a jedino mandarine, trešnje i višnje proizvodimo u dovoljnim količinama. Tu su i jabuke, ali samodostatnost tog popularnog voća jako ovisi o klimatskim uvjetima.

U stočarstvu je pak samodostatnost na 71 posto, ali potrebe domaćeg tržišta zadovoljavamo jedino u mesu peradi i iznutrica. Što se potreba za mlijekom tiče, ispod smo 50 posto. Razloge zbog kojih ne uspijevamo zadovoljiti ni domaće potrebe stručnjaci ponavljaju već godinama. Prema Blažić, najveći su problem male i rascjepkane poljoprivredne površine i relativno male farme.

"Ta je proizvodnja dosta skupa i nikako ne možemo cjenovno na takav način, naravno i tehnološki slabije opremljeni, u odnosu na dosta jake i tehnološki vrlo razvijene europske poljoprivrede, naši poljoprivredni proizvođači tada teško konkuriraju i naši su prinosi relativno slabi", objašnjava.

Sve više uvozimo, a sve manje proizvodimo

Samo prošle godine uvezli smo hrane u vrijednosti od 3,3 milijarde kuna. Istovremeno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u deset godina, od 2008. do 2018., smanjila se za 6,5 milijarda, s 22,5 na 16 milijarda kuna, i to unatoč izdašnim potporama koje država daje poljoprivrednicima. To znači da nešto ozbiljno ne štima s našom poljoprivrednom politikom.

Stoga su privatni poljoprivredni konzultanti, u suradnji s udrugama proizvođača i stručnjacima, prošle godine predstavili dva dokumenta – viziju i strategiju razvoja poljoprivrede. Tim analizama nude konkretne mjere za svaki poljoprivredni sektor, a sve s ciljem podizanja konkurentnosti, a time i postizanja samodostatnosti. Također, kako napominju, u hrvatskoj je poljoprivredi nužna promjena strukture proizvodnje.

"Mi imamo i određen broj proizvoda kod kojih imamo dosta visoku konkurentnu sposobnost za izvoz, pa izvozimo i sada. Samo, nama je struktura takva da proizvode koje izvezemo, izvezemo ih jeftinije. To su primarni proizvodi, proizvodi ratarstva, koji su kvalitetni, umjesto da ih zadržimo na domaćem tržištu i da ih preradimo u proizvode, stočnu hranu, nakon toga i proizvode za pekarsku industriju, za konditorsku industriju", kazala je Blažić.

Odnosno, za sve ono što trenutačno uvozimo, a mogli bismo sami proizvoditi i povećati poljoprivredu proizvodnju. Ona bi, kada bi nam cilj bio samodostatnost, mogla biti povećana s trenutačnih 16 na 30 milijarda kuna. No to je moguće postići samo suradnjom svih - od proizvođača, prerađivačke industrije, znanosti do države.

Europa radi strategiju koja nam može pomoći

Istovremeno, resorno ministarstvo sa Svjetskom bankom radi na svojoj strategiji koja bi ove godine trebala ugledati svjetlo dana. Blažić analizira da je strategija relativno malo usmjerena na samu poljoprivrednu proizvodnju ili na jačanje lanaca koji se tiču hrane. No u međuvremenu su se stvari drastično promijenile.

Suočeni s pandemijom, više nego ikada postali smo svjesni važnosti samodostatnosti, a promjene se već događaju i na europskoj razini.

"Europska unija nije se uspjela dogovoriti oko financijskih omotnica za naredno financijsko razdoblje. Ove se godine događa da su pojedine europske zemlje donijele odluke o ograničenju izvoza svojih poljoprivrednih proizvoda. Sigurno će se promijeniti neki uvjeti koji se tiču i zajedničke poljoprivredne politike u narednom razdoblju", zaključila je Blažić.

Upravo je to prilika i za Hrvatsku da zaštiti i ojača domaću poljoprivrednu proizvodnju, jer zemlja koja ne koristi svoj potencijal ne može biti bogata zemlja. Mi to najbolje znamo.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!