Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nesvakidašnjim performansom pokopa vlastitog grada Šibenčani su u petak iskazali nezadovoljstvo stanjem, ali i odnosom visoke politike prema Krešimirovu gradu. Gdje je nestala industrija i zašto nema uspješnog turizma? I zašto za grad od 50.000 stanovnika sve ove godine nitko nije lobirao?


Simbolično ga je ispratila pogrebna povorka, ali u stvarnosti, istini opet treba pogledati u oči. Tko je kriv za Šibenik?

Vezani članci Kardinal Josip Bozanić Kardinal Bozanić izrazio sućut SPC-u u povodu smrti patrijarha Irineja Domagoj Mikić razgovara s Josipom Medvedom - 3 Što je bio uzrok stravične nesreće na A1? Načelnik prometne policije otkrio što će biti s vozačem kamiona kad izađe iz bolnice

'To bi trebalo pitati sve one koji su sudjelovali u političkom životu zadnjih 20-30 godina', smatra Vladimir Kužina iz Šibenskog građanskog foruma.

Dvadeset, trideset godina. Previše, čak toliko da o političkoj nepodobnosti Šibenika otvoreno govore čak i političari.

'Kad se donose odluke i kad se donose mjere za Zadar ili Split u pravilu uvijek pregovara politika i prihvaća se politički imperativ', kazao je dogradonačelnik Šibenika, HNS-ovac Petar Baranović.

Svjesni toga, kažu, moraju se dvostruko više potruditi da grad drže na površini. Nakon 20 godina ipak se negdje gradi marina, hotel, dovršava poduzetnička zona... 'Niz investicija, javnih i poduzetničkih, svjedoče da možemo svi zajedno izvesti Šibenik na pravi put', kaže Baranović.

Tko je lobirao za Zadar i Split i zašto između njih jedva da postoji grad od 50.000 ljudi. I je li Zadrova sreća najveća?

'Uvođenjem prireza u Gradu Zadru, on će se vrlo brzo pridružiti devastiranim gradovima poput Šibenika, Dubrovnika, itd.', smatra sociolog prof. dr. Zlatko Miliša.

U Šibeniku su ugašene tvornice, sve su veće tvrtke odselile upravo u Zadar i Split. 'Šibenik je nažalost mrtav grad, ali ne dva dana ili dva mjeseca. Umro je točno onog trenutka kada se počela provoditi deindustrijalizacija grada', smatra književnik Emir Imamović Pirke

600 mladih godišnje odlazi iz Krešimirovog grada. Rijetki imaju još snage u borbi za ostanak. 'Šibenik definitivno nije mrtav jer smo mi sa svakim projektom koji smo radili shvatili da mladima takvih stvari nedostaje i da jedva čekaju i odazivaju se', kazala je Ines Rudan iz udruge mladih P.A.R.K.

Tek se nakon dvadeset godina ide u turistički zaokret. Šibenik mnogi napuštaju, ali još je uvijek onih koje - ne napušta nada.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.