Riječ je o skulpturi u obliku velike partizanske zvijezde petokrake u koju je uronjeno 2800 krhotina stakla koje podsjećaju na 2800 poginulih boraca u bitki za Rijeku, objašnjavaju organizatori.
Pročitajte i ovo
KAD ĆE ZAVRŠITI MJERE?
Koronavirus poremetio planove i Rijeci: Europska prijestolnica kulture trenutno na čekanju
Pročelnik za kulturu
Rijeka preuzela titulu Europske prijestolnice kulture: "Ne želimo raditi nešto mlako i ziheraški"
“Ova nakrivljena i okrnjena zvijezda u svojoj primarnoj simbolici komunicira paradoks odbačenog, ali još uvijek 'opasnog' antifašističkog, ali i revolucionarnog nasljeđa, kao simbol međunarodnog radničkog pokreta i borbe za pravednije društvo”, rekao je o instalaciji Nemanja Cvijanović.
Spomenik crvenoj Rijeci postavljen je 20. rujna, na dan kada je 1943., poslije kapitulacije Italije (8. rujna 1943.) Izvršni odbor ZAVNOH-a donio odluku, koja je kasnije potvrđena na zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, o priključenju Rijeke matici zemlji Hrvatskoj, kao i Istre, Zadra te ostalih krajeva koje je u Drugom svjetskom ratu okupirala Italija.
Skulptura će biti postavljena od 20. rujna do 4. listopada 2020. godine, poručuju organizatori programa Rijeka 2020.
Instalacija i ranije izazvala buru reakcija
Postavljena na vrh Riječkog nebodera, ova umjetnička intervencija reminiscira crvenu zvijezdu koja je na isto mjesto bila postavljena 1945. godine.
"Izvan dohvata i uperen k nebu ovaj samoobrambeni spomenik otvara pitanje pozivanja (ne)željenoga gosta (zvijezde petokrake) u tkivo grada, pitanje defanzivnosti kao vječnog pratitelja napada na neželjeno i začaranog kruga koji se stvara takvim odnosom", objašnjavaju.
"Umjetnik Nemanja Cvijanović svoj je rad izveo svjestan trenda selektivnog, ali i sustavnog prepuštanja povijesnih spomenika zaboravu i destrukciji. Krhotine crvenog stakla simbolički preduhitruju vandalizam u kojem petokraka može potencijalno stradati i ukazuju na mogućnost da spomenik sam sebe obrani od uništenja i zaborava. Nakrivljena i okrnjena zvijezda u svojoj primarnoj simbolici komunicira paradoks odbačenog, ali još uvijek „opasnog“ antifašističkog, ali i revolucionarnog nasljeđa, kao simbol međunarodnog radničkog pokreta i borbe za pravednije društvo", stoji u priopćenju organizatora.
Podsjećaju kako je ova je umjetnička intervencija već prilikom najave postavljanja u izvorno planiranom terminu, 3. svibnja 2020. na Dan oslobođenja Rijeke, izazvala velik interes medija i brojne reakcije javnosti, pojedinaca na društvenim mrežama, ali i političara.
Talijanski kustos i kritičar Giacinto Di Pietrantonio koji je prošle godine pozvao umjetnika Nemanju Cvijanovića na Bijenale “Autostrada” na Kosovu, o ovoj je umjetničkoj intervenciji između ostalog naveo: “U svom biću zamrznute slike prošlosti i sadašnjosti, ovo djelo postaje nužno u kaotičnom vremenu u kojem su demokratske slobode dovedene u pitanje. Podsjeća nas da se nikada ne smijemo prestati boriti za naše civilizirano biće (…). Ona je spomenik koji nam danas treba više nego ikada”.
Simbolički datum
Upravo dan na koji je postavljen Cvijanovićev Spomenik crvenoj Rijeci, može nadopuniti ove riječi talijanskog kustosa Di Pietrantonia.
Naime, tog je datuma, 20. rujna 1943., Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), čijim je Izvršnim odborom predsjedao književnik Vladimir Nazor, donijelo Odluku o povratku Rijeke Hrvatskoj.
Tom se odlukom ništetnima proglašavaju svi ugovori, paktovi i konvencije, koje su razne tadašnje velikosrpske vlade, izdajnici hrvatskog naroda i talijanske vlade sklopili s Italijom, a kojima su hrvatski krajevi predani Italiji. ZAVNOH-ovom Odlukom proglašava da se „svi spomenuti hrvatski krajevi, tj. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog Primorja, Gorskog Kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (uključivši ovamo i Lastovo, Cres, Lošinj i druge), priključuju matici zemlji – Hrvatskoj“. Također, tom je Odlukom talijanskoj nacionalnoj manjini, koja obitava u ovim krajevima, zajamčena autonomija, stoji u priopćenju.