Koju srednju školu ili fakultet upisati: Objavljena zanimanja koja se najviše traže i ona koja bi trebalo "rezati"

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) donio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za ovu godinu u skladu s potražnjom na tržištu rada.

tri vijesti o kojima se priča Procjena Dnevnik Nove TV doznaje kolike bi mogle biti cijene goriva od idućeg tjedna Hoće li biti za roštilj? Na praznik cijela Hrvatska pod žutim alarmom! Neke skupine posebno ugrožene, DHMZ pozvao na oprez DESET MJESECI KASNIJE Blanka, Sevdaha i Dragec poginuli su u eksploziji tvornice: Pokrenuta istraga protiv troje osumnjičenih

Dokument, navode u HZZ-u, nije nastao samo na temelju trenutnog stanja, nego se i predviđaju potrebe na tržišta rada za pojedinim zvanjima na području cijele Hrvatske. Preporuke upućuju nositelje obrazovnih politika u kojim zanimanjima i studijskim programima treba povećati upisne kvote, a u kojima smanjiti.

Za učenike osmih razreda ili maturante koji su još neodlučni oko toga gdje nastaviti daljnje obrazovanje, ove preporuke također mogu biti usmjerenje koju školu i fakultet izabrati. 

Ilustracija (Foto: Vlado Kos/Cropix)

Kada je riječ o srednjoškolskim trogodišnjim programima, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji trebalo bi povećati broj upisnih mjesta za dvadesetak zanata, ali i brojna uslužna zanimanja. Poznato je da nedostaje kvalificiranih radnika u građevini pa tako HZZ predlaže povećanje broja upisanih fasadera, zidara, armirača, krovopokrivača, stolara... Na tržištu se traže i elektroinstalateri, automehaničari, instalateri grijanja i klime, mesari, kuhari, kozmetičari, slastičari i pekari...

U deficitarna zanimanja ulaze i četverogodišnji programi: medicinska sestra, dentalni tehničar, farmaceutski tehničar, a nedostaje i onih koji su završili studij sestrinstva ili radiologije.

Analizirajući sveučilišne studije, u HZZ-u su izdali preporuke kako bi trebalo povećati upisne kvote za logopede, rehabilitatore, farmaceute, studente medicine, računarstva, strojarstva i građevinarstva, a nedostaje i nastavnika matematike, fizike, kemije te biologije.

Zvanja kojih je previše na tržištu rada 

Iako je potražnja za radnom snagom velika, a Hrvatska je zemlja koja praktički živi od turizma, na tržištu je čini se ipak previše onih koji su završili za hotelijersko-turističke tehničare pa se predlaže smanjenje upisne kvote. Isto tako i za četverogodišnji srednjoškolski program za ekonomiste, grafičke urednike - dizajnere te veterinarske i prehrambene tehničare.

Trebalo bi, preporučuje HZZ, smanjiti i kvote na studijima fizioterapije, poslovne ekonomije i ekonomije, novinarstva i politologije, komunikologije, kineziologije, sociologije, filozofije, kao i tekstilnog i modnog dizajna.

Ilustracija (Foto: Niksa Stipanicev/Cropix)

Pet najtraženijih zanimanja

Ekonomski institut Zagreb objavio je i rezultate najtraženijih poslova prošle godine prema objavljenim oglasima na portalu Moj posao.

U 2023. godini OVI ineks (mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta) je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine, što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje. U odnosu na 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u prošloj godini bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.

U oglasima su se najviše tražili radnici sa srednjom stručnom spremom, a potražnja za zaposlenicima s visokom i niskom stručnom spremom bilježila je znatno slabiji rast.

Među pet najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač. U odnosu na 2022. vozači su se sa šestog popeli na peto mjesto najtraženijih i tako zamijenili knjigovođe.

Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima, koji su s 12. skliznuli na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta.