Nova školska godina traje već mjesec dana, a mnogi roditelji pitaju se što se dogodilo sa stipendijama za deficitarna zanimanja.
''Djeca su ih trebala dobiti za 2021., a ničega nema. Nadala su se tome, zato su i upisivala ta zanimanja, a sad ništa od toga'', požalila se redakciji DNEVNIK.hr-a jedna majka. I nije jedina, problema su svjesni i u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) upozoravajući da država svojim ponašanjem zapravo pokazuje koliko su joj obrtnička zanimanja uopće bitna.
Pročitajte i ovo
Što ti je sreća: Prije do zgoditka na lotu nego do dobrog majstora?
Više od 8500 učenika i učenica ostalo je bez stipendije za obrtnička deficitarna zanimanja, a iz Ministarstva gospodarstva (i održivog razvoja), iz kojega su proteklih šest godina u tu svrhu isplaćivali mjesečne stipendije od 1800 kuna, kazali su za DNEVNIK.hr da su sredstva iz prethodnog programskog razdoblja EU-a potrošena i da Ministarstvo nije u mogućnosti raspisivati nove natječaje.
Dodatan je to problem i za obrtnike. Naime, u prethodnom programskom razdoblju EU-a kroz javne pozive Ministarstva bila su osigurana sredstva ne samo za stipendije za učenike već i za plaćanje mentora u obrtima i poduzećima.
Istovremeno, hrvatsko tržište rada u grozničavoj je potrazi za radnicama i radnicima koji bi radili kao autoelektričari, automehaničari, dimnjačari, bravari, instalateri grijanja i klimatizacije, limari, mesari, krojači, krovopokrivači, elektroinstalateri, klesari, soboslikari, tesari, slastičari, vodoinstalateri, stolari, tokari, pekari, zidari… Da spomenemo tek neke. Doći do dobrog majstora sve češće se čini gotovo ravnim dobitku na lotu.
''Na našem tržištu rada sve je manje kvalificiranog kadra za obrtnička zanimanja, a odaziv učenika na upis u programe deficitarnih obrtničkih zanimanja je nedovoljan s obzirom na potrebe. To je apsurd o kojem govorimo iz godine u godinu. Iako im je radno mjesto praktički osigurano, plaće su relativno dobre, nažalost i dalje nismo uspjeli promijeniti svijest učenika i roditelja o tome da obrtnička zanimanja nisu manje vrijedna u odnosu na druga'', također su upozorili iz HOK-a za DNEVNIK.hr.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Kako je potrošen novac za stipendije?
Učenicima i učenicama koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja, kao i potpore gospodarskim subjektima koji izvode naukovanje dodjeljivane su stipendije putem projekta ''Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja''. I to kroz dvije faze: u periodu 2016. - 2020. putem Operativnog programa ''Učinkoviti ljudski potencijali'', 2014. - 2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF).
''Utrošena su sredstva u ukupnom iznosu od 305,5 milijuna kuna s minimalnim opterećenjem na državni proračun s obzirom na to da je 85 posto sredstava bilo osigurano iz ESF-a. U navedenom periodu dodijeljeno je više od 15.500 stipendija u iznosu od 218,4 milijuna kuna te 1316 potpora gospodarskim subjektima za izvođenje naukovanja u ukupnom iznosu od 87,1 milijun kuna'', kazali su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kroz sustav stipendija, temeljem provedbe projekta ''Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima'', mlade se, objašnjavaju, poticalo na obrazovanje u zanimanjima koja su tražena i deficitarna na tržištu rada u cilju stjecanja vještina za samostalni rad u zanimanju i razvoja socijalnih i poduzetničkih kompetencija, uz istovremenu afirmaciju strukovnih zanimanja.
Stipendija je iznosila 18.000 kuna godišnje, a primjerice, u 2020. dodijeljeno je 4126 stipendija u ukupnom iznosu od 74.268 kuna, dok je u 2021. godini dodijeljena 4561 stipendija u ukupnom iznosu od 82.098 kuna.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Poticanjem gospodarskih subjekata na provedbu naukovanja izravno se doprinosi stjecanju vještina za samostalni rad u zanimanju te razvoju socijalnih i poduzetničkih kompetencija učenika, istaknuli su iz Ministarstva.
Provedbom projekta ''Naukovanje za obrtnička zanimanja'' dodjeljivale su se bespovratne potpore gospodarskim subjektima u iznosu od 15.000 do 500.000 kuna. Potporom se sufinanciralo 80 posto troškova potrebnih za isplatu naknade učenicima za naukovanje, trošak rada mentora koji poučavaju učenike i nabava opreme potrebne za izvođenje naukovanja.
U 2020. dodijeljeno je 425 potpora gospodarskim subjektima za provedbu naukovanja u ukupnom iznosu od 28.257.279,64 kune, a u 2021. dodijeljena je 571 potpora gospodarskim subjektima za provedbu naukovanja u ukupnom iznosu od 41.147.942,96 kuna.
Kad će biti novca za stipendije i što zapravo radi država?
Što se tiče nastavka financiranja, iz Ministarstva tvrde da poduzimaju sve aktivnosti za koje su nadležni kako bi se osigurala potrebna sredstva, bilo putem europskih fondova ili iz državnog proračuna.
Međutim, ''s obzirom na to da programski dokumenti na temelju kojih će se provoditi projekti financirani iz europskih fondova u periodu do 2027. još nisu odobreni od strane Europske komisije, te da državni proračun za 2023. s projekcijama za 2024. i 2025. još nije donesen, u ovom trenutku ne možemo dati konkretne informacije o provedbi navedenih aktivnosti, niti o detaljima vezanima za uvjete, iznos potpore i slično'', poručili su iz Ministarstva.
Pročitajte i ovo
Hrvatska obrtnička komora još je od rujna prošle godine u stalnom kontaktu s Ministarstvom: ''Na našu inicijativu održano je nekoliko sastanaka na tu temu, također i na visokoj razini. Na sastancima je istaknut značaj ovih poticaja što je zajednički stav predstavnika Komore i Ministarstva. Zahvaljujući poticajima u zadnjih nekoliko godina bilježimo porast broja upisanih učenika u deficitarna zanimanja i zaključeno je da će se poduzeti svi mogući koraci za osiguranje daljnje dodjele poticaja''.
Ministarstvo trenutačno provodi javni poziv Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo, u sklopu kojeg je moguće sufinancirati troškove izdavanja ili obnavljanja licence za izvođenje naukovanja, kao i polaganje majstorskog ispita ili ispita iz osnovnih znanja o poučavanju učenika na naukovanju, temeljem kojih osoba koja zadovoljava ostale uvjete može postati mentor učenicima.
Kada je riječ o obrazovanju koje se provodi u okviru jedinstvenog modela obrazovanja te je regulirano Zakonom o obrtu, učenici odnosno njihovi roditelji/skrbnici sklapaju ugovore o naukovanju s licenciranim obrtnicima ili pravnim osobama. Njime se reguliraju prava i obveze učenika i poslodavaca, a između ostalog i obveza isplate nagrade naučnicima za vrijeme provedeno na naukovanju. Ugovor o naukovanju, kao i postupak licenciranja koji provodi Hrvatska obrtnička komora, alati su osiguranja kvalitete koji su karakteristični za jedinstveni model obrazovanja, ističu iz HOK-a.
Tik-tak, majstora uskoro ni za lijek, morao je i HOK na TikTok
Komora ističe da kontinuirano već dugi niz godina provodi različite promotivne aktivnosti usmjerene na učenike osnovnih škola i njihove roditelje: ''Kroz sajmove, obilaske škole i različite prezentacije, kao i promociju na društvenim mrežama pokušavamo promijeniti svijest o obrtničkim zanimanja. Ove smo se godine čak okrenuli i TikToku kao društvenoj mreži na kojoj mladi provode najviše vremena, gdje smo pozvali mlade majstore da podijele i promoviraju svoja zanimanja.''
S obzirom na to da su poticaji i stipendije imali tako pozitivan učinak na trend upisa u deficitarna obrtnička zanimanja, u interesu je svih uključenih dionika da se takvi mehanizmi osiguraju i dalje. Osim toga, stipendiranjem učenika u deficitarnim zanimanjima država šalje jasnu poruku da su nam ta zanimanja itekako potrebna, ističu iz HOK-a.
Pročitajte i ovo
No, potrebno je i dalje kontinuirano raditi na promociji obrtničkih zanimanja, dodaju: ''Ulaganje u obrazovanje za obrtnička zanimanja zahtijeva kombinaciju financijskih i nefinancijskih mjera na svim razinama, od nacionalne do lokalne, a u središtu treba biti suradnja svih dionika. Ove godine svjedočili smo znatnom povećanju interesa za upis u obrtnička zanimanja, pri čemu je oko 88 posto upisnih mjesta popunjeno već na ljetnom upisnom roku. Nadamo se da će se ovogodišnji trend upisa nastaviti i dogodine te da ćemo kroz nekoliko godina imati nove generacije majstora u različitim područjima.''
Na tom tragu dobro je vidjeti primjere poput najnovijeg iz Kostrene, koja je krajem rujna povećala iznose stipendija, pa tako i onih za deficitarna zanimanja.
One sada iznose 1054,83 kune ili 140 eura za učenike i učenice koji se školuju u Primorsko-goranskoj županiji, 1657,59 kuna ili 220 eura za one koji se školuju izvan Županije, 1506,90 kuna ili 200 eura za studente i studentice koji studiraju u Primorsko-goranskoj županiji te 2712,42 kune ili 360 eura za one koji studiraju izvan Županije. Prije povećanja iznosile su 900 i 1500 kuna za učenike, odnosno 1200 i 1500 kuna za studente, ovisno o tome školuju li se, odnosno studiraju na području Primorsko-goranske županije ili izvan nje.
