Broj braniteljskih mirovina u posljednjih se pet godina udvostručio i državu stoji milijarde kuna na godinu. Iz Instituta za javne financije upozoravaju da se treba objaviti registar hrvatskih branitelja. Anto Đapić prije dva mjeseca otišao je u mirovinu. Njegova povlaštena saborska mirovina od 9.300 kuna daleko je od hrvatskog prosjeka. 'Kada ste 20 godina u vrhu politike, a od toga 17 godina saborski zastupnik onda mislim da sam zaista i zaslužio tu saborsku mirovinu', rekao je Đapić.
Pročitajte i ovo
Đapić je jedan od 180 tisuća povlaštenih umirovljenika. Čak 13 kategorija povlaštenih mirovina koristi više od 15% umirovljenika što državu stoji oko 7 milijardi kuna na godinu. Institut za javne financije upozorava kako je krajnje vrijeme da se tu uvede red. 'Razlike između povlaštenih i nepovlaštenih korisnika mirovina sve više opterećuju državni proračun. Stoga bi nositelji vlasti u Hrvatskoj trebali preispitati visinu mirovina povlaštenih kategorija i kontrolirati ukupan broj njihovih novih korisnika', navode iz Instituta.
Objavljivanje registra branitelja, slaže se i dio braniteljskih udruga, zaustavilo bi inflaciju nerealnih mirovina. 'Sve osobe koje se nalaze na popisu neborbenog sektora, što znači da su bili po uredima i slično, u vrijeme domovinskog rata, ne može im pripasti pravo po zakonu o pravima hrvatskih branitelja', ističu udruge branitelja. Broj braniteljskih mirovina u posljednjih se pet godina udvostručio. Prosječna braniteljska mirovina iznosi oko 5.800 kuna. Samo prošle godinu državu su te mirovine koštale čak 5 milijardi kuna. Povlaštena mirovina u pravilu znači i znatno kraći radni vijek, manje doprinosa u državnom budžetu i manje radno aktivnih. U mirovinu prije 40-te postao je, čini se, hrvatski san.
