VELIKO PRIZNANJE GENIJU Hrvatski znanstvenik u probranom društvu

Igor Rudan (44), znanstvenik i profesor rodom iz Zagreba te otac dvoje djece, čija je obitelj porijeklom iz mjesta Bogomolje s Hvara, postao je redovni član u jedne od najuglednijih i najstarijih institucija na svijetu - Kraljevskog društva (The Royal Society) Britanske akademije znanosti. Prije njega, tu je čast imao samo još jedan Hrvat, Ruđer Bošković, koji je u to društvo primljen još davne 1761. godine.

Pročitajte i ovo ''Kao priča o caru i pšenici'' Znanstvenik objasnio koliko se brzo širi koronavirus, ali i jesu li karantene opravdane: ''Kao vrsta više nismo toliko ranjivi na opasne epidemije'' JE LI BOLEST TEŽA OD GRIPE? Znanstvenik Igor Rudan objašnjava kolika je zapravo stopa smrtnosti od koronavirusa

Profesor Rudan je prije svoje 45 navršene godine života autor i koautor više od 400 znanstvenih radova s područja biomedicine i zdravstva te sedam znanstvenih knjiga. Taj hrvatski znanstveni genijalac citiran je više od 30.000 puta, a uz njegovo ime stoji vrlo visok H indeks, 81, koji kaže da je po broju citata naš znanstvenik trenutno vodeći na svjetskoj top listi najcitiranijih znanstvenika na svijetu.

Rudan je 2015. godine, uz akademika i predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera, uvršten i na popis 1.000 vodećih svjetskih znanstvnih umova za 2015. godinu. Rudan je i vlasnik 20-ak prestižnih, uglavnom međunarodnih nagrada. U Hrvatskoj je 2002. godine dobio nagradu Hrvatskog sabora kao najbolji mladi znanstvenik, a 2005. je nagrađen kao najbolji hrvatski znanstvenik na području biomedicine.

Njegove međunarodne nagrade najčešće su vezane za njegov doprinos u smanjenju smrtnosti djece u 21. stoljeću, što je jedan od "milenijskih razvojnih ciljeva" Ujedinjenih naroda. Njegov rad i metode priznali su i Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Svjetska banka.

Igor Rudan stalni je savjetnik za pitanja globalnog zdravlja zaklade Billa i Melinde Gates, a od 2012. godine postaje i inozemni pridruženi član Kineske akademije znanosti, kao priznanje za rad na smanjenju smrtnosti djece u Kini kroz njegovu savjetničku ulogu u kineskoj vladi.

Rudan je do prije koju godinu radio u Zagrebu, a hrvatskoj je javnosti najpoznatiji kao inicijator projekta "10.001 Dlamatinac", koji se provodi već 15 godina na našim otocima i jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenih projekata. Među rezultatima tog projekta je 30 milijuna eura uglavnom stranih investicija, više od stotinu hrvatskih znanstvenika uključenih u taj projekt, više od 1.000 otkrivenih gena koji su povezani s mnogim bolestima te više od 200 objavljenih znanstvenih radova, među kojima su njih 40-ak objavljivani u prestižnim znanstvenim časopisima Nature i Science i Nature Genetics.

Igor Rudan je za Slobodnu Dalmaciju progovorio o sebi i svojim korjenima, odnosno obitelji i otoku Hvaru, s kojeg je njegova obitelj potekla.

"Rođen sam u Zagrebu, ali moja obitelj Rudan stoljećima je nastanjivala otok Hvar, pogotovo njegov istočni dio (selo Bogomolje), gdje i danas imamo staru obiteljsku kuću. Pradjed je u mladosti bio zemljoradnik, ali izumom telegrafa postao je prvi poštar na tom dijelu otoka. Njegov sin, a moj djed, nakon Drugog svjetskog rata se preselio u Zagreb i postao pravnik te s vremenom i sudac Vrhovnog suda Hrvatske. Moj otac Nikola rodio se u Bogomolju na Hvaru, ali je u Zagrebu studirao medicinu i postao kirurg. Njegov brat, moj stric Pavao, poznati je hrvatski znanstvenik, jedan od utemeljitelja antropologije u Europi i sadašnji tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). On me puno naučio i pomogao mi u karijeri", kaže profesor Rudan.

Rudan trenutno radi kao profesor na Sveučilištu u Edinburgu, gdje je i direktor sveučilišnog Centra za globalno zdravlje. Isto tako je i direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije. Iako radi u Velikoj Britaniji, Rudan ističe da se i dalje osjeća Dalmatincem.