Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Briljantnom hrvatskom znanstveniku i profesoru Igoru Rudanu pošlo je za rukom ono što je samo još čuvenom Ruđeru Boškoviću uspjelo - biti izabran u Kraljevsko društvo Britanske akademije znanosti.


Igor Rudan (44), znanstvenik i profesor rodom iz Zagreba te otac dvoje djece, čija je obitelj porijeklom iz mjesta Bogomolje s Hvara, postao je redovni član u jedne od najuglednijih i najstarijih institucija na svijetu - Kraljevskog društva (The Royal Society) Britanske akademije znanosti. Prije njega, tu je čast imao samo još jedan Hrvat, Ruđer Bošković, koji je u to društvo primljen još davne 1761. godine.

Vezani članci Slika nije dostupna Rad znanstvenika s Instituta Ruđera Boškovića objavljen u Chemical Reviewsu Slika nije dostupna Potvrđena optužnica protiv zaposlenika Ruđera

Profesor Rudan je prije svoje 45 navršene godine života autor i koautor više od 400 znanstvenih radova s područja biomedicine i zdravstva te sedam znanstvenih knjiga. Taj hrvatski znanstveni genijalac citiran je više od 30.000 puta, a uz njegovo ime stoji vrlo visok H indeks, 81, koji kaže da je po broju citata naš znanstvenik trenutno vodeći na svjetskoj top listi najcitiranijih znanstvenika na svijetu.

Rudan je 2015. godine, uz akademika i predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera, uvršten i na popis 1.000 vodećih svjetskih znanstvnih umova za 2015. godinu. Rudan je i vlasnik 20-ak prestižnih, uglavnom međunarodnih nagrada. U Hrvatskoj je 2002. godine dobio nagradu Hrvatskog sabora kao najbolji mladi znanstvenik, a 2005. je nagrađen kao najbolji hrvatski znanstvenik na području biomedicine.

Njegove međunarodne nagrade najčešće su vezane za njegov doprinos u smanjenju smrtnosti djece u 21. stoljeću, što je jedan od "milenijskih razvojnih ciljeva" Ujedinjenih naroda. Njegov rad i metode priznali su i Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Svjetska banka.

Igor Rudan stalni je savjetnik za pitanja globalnog zdravlja zaklade Billa i Melinde Gates, a od 2012. godine postaje i inozemni pridruženi član Kineske akademije znanosti, kao priznanje za rad na smanjenju smrtnosti djece u Kini kroz njegovu savjetničku ulogu u kineskoj vladi.

Rudan je do prije koju godinu radio u Zagrebu, a hrvatskoj je javnosti najpoznatiji kao inicijator projekta "10.001 Dlamatinac", koji se provodi već 15 godina na našim otocima i jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenih projekata. Među rezultatima tog projekta je 30 milijuna eura uglavnom stranih investicija, više od stotinu hrvatskih znanstvenika uključenih u taj projekt, više od 1.000 otkrivenih gena koji su povezani s mnogim bolestima te više od 200 objavljenih znanstvenih radova, među kojima su njih 40-ak objavljivani u prestižnim znanstvenim časopisima Nature i Science i Nature Genetics.

Igor Rudan je za Slobodnu Dalmaciju progovorio o sebi i svojim korjenima, odnosno obitelji i otoku Hvaru, s kojeg je njegova obitelj potekla.

"Rođen sam u Zagrebu, ali moja obitelj Rudan stoljećima je nastanjivala otok Hvar, pogotovo njegov istočni dio (selo Bogomolje), gdje i danas imamo staru obiteljsku kuću. Pradjed je u mladosti bio zemljoradnik, ali izumom telegrafa postao je prvi poštar na tom dijelu otoka. Njegov sin, a moj djed, nakon Drugog svjetskog rata se preselio u Zagreb i postao pravnik te s vremenom i sudac Vrhovnog suda Hrvatske. Moj otac Nikola rodio se u Bogomolju na Hvaru, ali je u Zagrebu studirao medicinu i postao kirurg. Njegov brat, moj stric Pavao, poznati je hrvatski znanstvenik, jedan od utemeljitelja antropologije u Europi i sadašnji tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). On me puno naučio i pomogao mi u karijeri", kaže profesor Rudan.

Rudan trenutno radi kao profesor na Sveučilištu u Edinburgu, gdje je i direktor sveučilišnog Centra za globalno zdravlje. Isto tako je i direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije. Iako radi u Velikoj Britaniji, Rudan ističe da se i dalje osjeća Dalmatincem.