Govor mržnje sve je prisutniji u javnom prostoru. Otvara se pitanje gdje je granica između slobode izražavanja i sadržaja koji potiče netrpeljivost. U borbi protiv ove negative pojave svoje su snage udružili stručnjaci iz cijeloga svijeta u sklopu međunarodnog projekta.
• Pet sirijskih izbjeglica osumnjičeno za grupno silovanje tinejdžerice
• Nakon kritike Thompsona profesorica postala meta zastrašujućih naljepnica
• Kolumbijci u Zagrebu upali ženi u stan i izboli je.
Za neke puka informacija, ali i ovakvi izrazi mogu biti put prema govoru mržnje. Granice često nisu jasne, što za govor mržnje može biti dodatno gorivo, posebice na društvenim mrežama.
"Takozvani prikriveni ili soft hate speech, koji se može pojaviti i u medijima, a pogotovo na društvenim mrežama, onaj koji de facto nije utuživ, ali stvara predrasude, pridonosi stereotipizaciji i stvara podlogu za diskriminaciju i govor mržnje, tako da je on onaj protiv kojeg se najviše moramo boriti", rekla je izv. prof. Gabrijela Kišiček.
Zato je važno točno odrediti što je govor mržnje - cilj je to međunarodnog projekta financiranog sredstvima Europske unije. I izvješće pučke pravobraniteljice pokazuje da je upravo to, ali i kako mu stati na kraj - mnogima nejasno.
"U izvješću za 2025. godinu Hrvatskom saboru izvijestila je da je u porastu govor mržnje i da u javnosti i dalje nije jasno što jest, a što nije u redu. Dakle, koji govor može biti štetan i koji može biti nezakonit, a koji ne spada u te dvije skupine", rekla je Ana Tretinjak iz Ureda pučke pravobraniteljice.
Kategorizacija govora mržnje
Govor mržnje vidi se i u politici, gdje se sve češće koriste izrazi koji dodatno dijele javnost. Čest je primjer Donald Trump.
"Njegovi počeci zapravo su bili neki novi trendovi političke komunikacije i javne komunikacije koji su pridonijeli tome da se u društvu stvara polarizacija i velike podjele, a kad su velike podjele toliko istaknute, onda je i karakteriziranje onih koji su s druge strane vrlo često obojeno netrpeljivošću, netolerancijom i govorom mržnje, pa smo onda vidjeli u nekim slučajevima čak i nasilne", rekla je Kišiček.
Metoda kategorizacije govora mržnje tema je kojom se bave stručnjaci iz Nizozemske.
"Bilo je prilično teško, uglavnom zato što postoji mnogo definicija i različitih stajališta o tome što je to, koliko je štetno i je li to legalno ili ne, pa se mogu napraviti brojne razlike. Mislim da je ovo vrlo pravovremen projekt jer postoji sve veća zabrinutost o posljedicama govora mržnje", rekao je prof. Jean Wagemans sa Sveučilišta u Amsterdamu.
Jasna definicija i strategija u borbi protiv ove negativne pojave dovest će do sigurnije i bolje budućnosti!
