Tim znanstvenika iz Ottave i Milana pronašao je Ahilovu petu glioblastoma, najzloćudnijeg tumora mozga. Istraživanje je objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature. U tom je timu i hrvatski znanstvenik s kanadskom adresom Igor Štagljar.
Profesor Štagljar u razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Sanjom Višticom objasnio je što ovo otkriće znači za liječenje najagresivnijeg tumora mozga.
Na pitanje da jednostavno objasni ovo otkriće i zašto je ono važno, Štagljar je rekao da su pronašli protein koji bi mogao imati ključnu ulogu u rastu glioblastoma.
"Mi smo otkrili novu Ahilovu petu glioblastoma, najsmrtonosnijeg i najagresivnijeg tumora mozga, a ta je Ahilova peta jedan protein pod nazivom CLIC1, koji je otprije bio poznat, no njegova funkcija u samom nastanku glioblastoma nije bila poznata. Mi smo jednom novom metodom otkrili da taj protein igra ključnu ulogu u prijenosu signala u stanicama glioblastoma i taj tumor čini jako agresivnim", objasnio je.
Dodao je da su u istraživanju na miševima uspjeli zaustaviti rast tumora kada su taj protein neutralizirali antitijelom.
"Kada otklonimo tu molekulu preko antitijela u mišu, mi smo potpuno zaustavili rast glioblastoma i mislim da je to jako veliko otkriće. Još uvijek nije lijek, ali je izuzetno važno jer smo našli switch, novu on-off molekulu koju, kad je neutraliziramo, jednostavno prekinemo rast glioblastoma", rekao je Štagljar.
Vištica ga je zatim upitala znači li to da su istraživanjem zapravo došli do načina kako djelovati na protein koji utječe na rast tumora.
"Tako je. Taj protein igra izuzetno važnu ulogu u prijenosu signala. Zamislite glioblastom, odnosno tumor, kao jednu kutiju koja ima jako puno žica i te žice dovode do rasta stanica. Kada taj protein CLIC1 neutraliziramo, te žice jednostavno prestanu slati signal i na neki način iskopčamo struju iz samog glioblastoma i tako prekinemo rast tog tumora", pojasnio je.
Govoreći o tome jesu li znanstvenici na tragu potencijalne terapije, Štagljar je objasnio da su razvili monoklonsko antitijelo za protein CLIC1 u mišu.
"To je monoklonsko antitijelo koje smo stvorili za protein CLIC1 u mišu i pokazali da kada to antitijelo damo mišu kojem smo prije toga uštrcali ljudske stanice glioblastoma, miš razvije glioblastom, a kada stavimo antitijelo u tog miša, taj glioblastom kolabira, više se ne razvija", rekao je.
Ipak, naglasio je da se zasad radi o istraživanjima provedenima na miševima.
"To su istraživanja napravljena na mišu. Sada to trebamo humanizirati, to antitijelo trebamo optimizirati tako da bude aktivno u ljudskim stanicama. Za to će nam trebati pet do deset godina", rekao je Štagljar. "Ovo još uvijek nije lijek, ali je vrlo važan put ka lijeku", dodao je.
Štagljar je prije nekoliko godina govorio i o lijeku za rak pluća. Na pitanje što je s tim istraživanjem, rekao je da su prošli prvu fazu kliničkih istraživanja u Kanadi.
"To smo htjeli isto raditi u Hrvatskoj, međutim zbog jako velikih osiguranja kod pacijenata to jednostavno nije bilo moguće. Profesor Samaržija, akademik Samaržija i profesor Jakopović žarko su željeli da se to dogodi u Hrvatskoj. Međutim, zbog tih visokih troškova sve smo preselili u Kanadu i Ameriku", rekao je.
Trenutačno su, dodao je, u drugoj fazi istraživanja.
"Prošli smo fazu 1 kliničkih istraživanja, sada smo u fazi 2, gdje istražujemo taj naš lijek na oko 300 pacijenata. U sljedećih četiri do pet godina znat ćemo hoće li taj lijek ikada stvarno doći u primjenu", rekao je Štagljar.
