Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Rad na baušteli u Njemačkoj

Ispovijest umirovljenog branitelja i gastarbajtera: "Kako u jednoj turi zaradim 2000 eura..."

Rad na građevini (Guliver/Thinkstock, ilustracija)
Rad na građevini (Guliver/Thinkstock, ilustracija)
Bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina otišao u mirovinu i otada dva do tri puta godišnje odlazi na “bauštelu” u Njemačku ispričao je kako funkcionira sustav odlaska na rad “na crno”.

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio sve do Oluje, više je puta ranjavan, ali kad je završio rat, bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Iako je još relativno mlad, ne može se preseliti u Njemačku i tražiti tamo legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1000 eura, ispričao je za Deutsche Welle, no želio je ostati anoniman, odnosno za potrebe priče zove se Tomislav.

Kaže kako su ga na rad “na crno” u Njemačkoj prisilile teške prilike u Hrvatskoj, jer unatoč, za hrvatske pojmove, visokoj mirovini od 4000 kuna, troškovi života ipak su preveliki. Supruga je nezaposlena, a imaju i dijete koje se školuje.

Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1600 kuna mjesečno, 2000 kuna ide na hranu i osnovne kućne potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram samo za putnu kartu i marendu dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece”, ispričao je Tomislav.

Radije za "Švabe" nego za naše

Pročitajte i ovo Ilustracija umjetne inteligencije Orwell 1984 Policija tragala za odbjeglom članicom ekstremno lijeve skupine nekoliko desetljeća: Umjetnoj inteligenciji trebalo je 30 minuta Olaf Scholtz i Vladimir Zelenski Traži snažniju podršku Ukrajini Bivši šef NATO-a osudio oklijevanje Njemačke: "Treba nam puno odlučnija vlada, Scholtz je prespor"

U Njemačku stoga odlazi ilegalnim kanalima, a u 90 posto slučajeva tamo onda radi na “baušteli”.

Osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici angažiraju se i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Zanimljivo je pritom da većina Hrvata želi u Njemačkoj raditi za Nijemce jer ih Hrvati varaju.

“Ako radiš kod naših ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio naših ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ne žele ni platiti, nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod "Švaba" ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke”, ispričao je.

Objasnio je i kako točno izgleda raditi "na crno" u Njemačkoj.

“Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas – koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo se nikad ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao”, rekao je.

Po turi se može zaraditi oko 2000 eura, i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva riješen im je smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama.

“Rad subotom plaćen nam je u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po 8 do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1800 do 2300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2500 do 3000 eura po turi”, zaključio je.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene