Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ukidanjem međunarodnih sankcija Iranu otvoreno je veliko tržište na svjetskoj gospodarskoj pozornici.


Iran, izmučen desetogodišnjim restrikcijama međunarodne zajednice, želi postati gospodarsko čudo Bliskog istoka. Teheran se vratio na geopolitičku scenu, a iranski predsjednik je posjetio Europu prvi put nakon 16 godina. U Francuskoj je Hassan Rohani u jednom danu potpisao ugovore vrijedne tri milijarde kuna eura. Jer, u Iranu novca ima, nafta teče u izobilju, ali svega drugog nedostaje.

Vezani članci Testiranje projektila, ilustracija (Foto: AFP) Hutiji napali saudijsku zračnu luku Abha Skuplje nautičke pristojbe (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Nautičke pristojbe skuplje i do 860 posto: "Štete bi mogle biti milijunske, odbijamo bogate goste"

Iranci žele graditi novu infrastrukturu - cestovnu i željezničku, trebaju im brodovi, avioni, nove industrije jer žele da im gospodarstvo manje ovisi o nafti i plinu... 'Zlatna groznica' i 'novi Eldorado', tako se danas 'tepa' zemlji koja, željna svega, praktički ne pita za cijenu. 

Zato su brojne državničke i gospodarske delegacije, velike i male kompanije već u redu kako bi dobile posao na tržištu od 80 milijuna ljudi. Njemačka, Francuska i Italija na čelu su europskih gospodarstava koja žele povećati trgovinu s Iranom, no dio tog kolača ostat će za podijeliti i manjim zemljama među kojima je i Hrvatska.

Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da je 150 kompanija iz 50 zemalja, zainteresiranih za investiranje, nedavno posjetilo Iran.



Za Hrvatsku se ne bi moglo reći da je u 'poslovnom jurišu' na Iran, ali neke su tvrtke u 'solo ofenzivama' od prošle godine kada je najavljeno skidanje sankcija. Neke kompanije, poput Končara, imaju svoju poslovnu povijest s Iranom, ali priliku za nove poslove traže i one koje prvi put kreću u poslovnu avanturu u tu zemlju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu kako su odnosi između Irana i Hrvatske oduvijek bili dobri te su unatoč sankcijama ostali vrlo korektni.

Energetika, brodogradnja, farmaceutika...
 

'Iran je tradicionalno tržište hrvatskih tvrtki i one nikada nisu izgubile interes za poslovanje s Iranom. Nažalost, sankcije koje su bile uvedene od strane međunarodne zajednice rezultirale su ograničavanjem gospodarskih aktivnosti s Iranom te su utjecale i na poslovanje hrvatskih tvrtki na iranskom tržištu. Svako ukidanje barijera, pa tako i ukidanje ovako snažnih sankcija, zasigurno će imati pozitivan efekt na međusobnu gospodarsku suradnju. Smatramo da će ukidanje sankcijskog režima utjecati na povećanje robne razmjene s Iranom', poručili su iz HGK.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine u Iran izvezla roba u vrijednosti tri milijuna dolara dok smo uvezli robu vrijednu 418.000 dolara. No, robna razmjena mogla bi biti višestruko veća.

U HGK najviše potencijala za suradnju hrvatskih kompanija i Irane vide u sektorima energetike (nafta i plin, elektroenergetika), brodogradnje, farmaceutike, IT i prehrambene industrije. Iz Irana bi, s druge strane, Hrvatska mogla više uvoziti petrokemijske i određene poljoprivredne proizvode.

Jedna od hrvatskih tvrtki koja je prije uvođenja sankcija poslovala s Iranom je Končar u kojem se nadaju da će opet vrlo brzo biti prisutni na tom tržištu.

'Iran je bio naše značajno tržište. Osim pojedinačne opreme, Končar je projektirao i isporučio nekoliko većih transformatorskih stanica te realizirao ugovor o transferu tehnologije za proizvodnju mjernih transformatora. Zbog uvođenja sankcija gotovo je prekinuta poslovna suradnja, ali su ostale poslovne veze i kontakti koji su sada obnovljeni. Iskazano je zanimanje za suradnju u području energetike i transporta, no to su sve poslovi kojima prethode dugotrajni pregovori i tehnička usklađivanja, prije samog zaključivanja ugovora', kazao nam je dr.sc. Miroslav Poljak, član Uprave Končara.

Visoki indeks korupcije
 

Poslovnim ugovorima s Iranom nada se i međimurska tvrtka Tehnix koja je u pregovorima s vlastima u gradu Tabriz oko projekata s područja zaštite okoliša.

'Iran smo posjetili prije godinu dana. Cilj našeg posjeta bio je sudjelovanje u izgradnji razvojnih projekata koji su planirani u izgradnji komunalne infrastrukture. Radi se o tvornici za preradu otpada, a dogovorili smo i izgradnju bioreaktorskog postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kapaciteta za 600 vila, koje se grade za potrebe bogatijeg sloja stanovništva Tabriza, grada koji ima dva milijuna ljudi', kažu u tvrtki koju vodi Đuro Horvat.

No, dodaje, u Iranu sve ide dosta sporo pa se nadaju da će ove godine uspjeti potpisati ugovor.

U svakom slučaju, poslovanje u Iranu bit će izazov za mnoge. Naime, Transparency International je prema indeksu korupcije uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.