Iran, izmučen desetogodišnjim restrikcijama međunarodne zajednice, želi postati gospodarsko čudo Bliskog istoka. Teheran se vratio na geopolitičku scenu, a iranski predsjednik je posjetio Europu prvi put nakon 16 godina. U Francuskoj je Hassan Rohani u jednom danu potpisao ugovore vrijedne tri milijarde kuna eura. Jer, u Iranu novca ima, nafta teče u izobilju, ali svega drugog nedostaje.
Pročitajte i ovo
Iranci žele graditi novu infrastrukturu - cestovnu i željezničku, trebaju im brodovi, avioni, nove industrije jer žele da im gospodarstvo manje ovisi o nafti i plinu... 'Zlatna groznica' i 'novi Eldorado', tako se danas 'tepa' zemlji koja, željna svega, praktički ne pita za cijenu.
Zato su brojne državničke i gospodarske delegacije, velike i male kompanije već u redu kako bi dobile posao na tržištu od 80 milijuna ljudi. Njemačka, Francuska i Italija na čelu su europskih gospodarstava koja žele povećati trgovinu s Iranom, no dio tog kolača ostat će za podijeliti i manjim zemljama među kojima je i Hrvatska.
Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da je 150 kompanija iz 50 zemalja, zainteresiranih za investiranje, nedavno posjetilo Iran.
Za Hrvatsku se ne bi moglo reći da je u 'poslovnom jurišu' na Iran, ali neke su tvrtke u 'solo ofenzivama' od prošle godine kada je najavljeno skidanje sankcija. Neke kompanije, poput Končara, imaju svoju poslovnu povijest s Iranom, ali priliku za nove poslove traže i one koje prvi put kreću u poslovnu avanturu u tu zemlju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu kako su odnosi između Irana i Hrvatske oduvijek bili dobri te su unatoč sankcijama ostali vrlo korektni.
Energetika, brodogradnja, farmaceutika...
'Iran je tradicionalno tržište hrvatskih tvrtki i one nikada nisu izgubile interes za poslovanje s Iranom. Nažalost, sankcije koje su bile uvedene od strane međunarodne zajednice rezultirale su ograničavanjem gospodarskih aktivnosti s Iranom te su utjecale i na poslovanje hrvatskih tvrtki na iranskom tržištu. Svako ukidanje barijera, pa tako i ukidanje ovako snažnih sankcija, zasigurno će imati pozitivan efekt na međusobnu gospodarsku suradnju. Smatramo da će ukidanje sankcijskog režima utjecati na povećanje robne razmjene s Iranom', poručili su iz HGK.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine u Iran izvezla roba u vrijednosti tri milijuna dolara dok smo uvezli robu vrijednu 418.000 dolara. No, robna razmjena mogla bi biti višestruko veća.
U HGK najviše potencijala za suradnju hrvatskih kompanija i Irane vide u sektorima energetike (nafta i plin, elektroenergetika), brodogradnje, farmaceutike, IT i prehrambene industrije. Iz Irana bi, s druge strane, Hrvatska mogla više uvoziti petrokemijske i određene poljoprivredne proizvode.
Jedna od hrvatskih tvrtki koja je prije uvođenja sankcija poslovala s Iranom je Končar u kojem se nadaju da će opet vrlo brzo biti prisutni na tom tržištu.
'Iran je bio naše značajno tržište. Osim pojedinačne opreme, Končar je projektirao i isporučio nekoliko većih transformatorskih stanica te realizirao ugovor o transferu tehnologije za proizvodnju mjernih transformatora. Zbog uvođenja sankcija gotovo je prekinuta poslovna suradnja, ali su ostale poslovne veze i kontakti koji su sada obnovljeni. Iskazano je zanimanje za suradnju u području energetike i transporta, no to su sve poslovi kojima prethode dugotrajni pregovori i tehnička usklađivanja, prije samog zaključivanja ugovora', kazao nam je dr.sc. Miroslav Poljak, član Uprave Končara.
Visoki indeks korupcije
Poslovnim ugovorima s Iranom nada se i međimurska tvrtka Tehnix koja je u pregovorima s vlastima u gradu Tabriz oko projekata s područja zaštite okoliša.
'Iran smo posjetili prije godinu dana. Cilj našeg posjeta bio je sudjelovanje u izgradnji razvojnih projekata koji su planirani u izgradnji komunalne infrastrukture. Radi se o tvornici za preradu otpada, a dogovorili smo i izgradnju bioreaktorskog postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kapaciteta za 600 vila, koje se grade za potrebe bogatijeg sloja stanovništva Tabriza, grada koji ima dva milijuna ljudi', kažu u tvrtki koju vodi Đuro Horvat.
No, dodaje, u Iranu sve ide dosta sporo pa se nadaju da će ove godine uspjeti potpisati ugovor.
U svakom slučaju, poslovanje u Iranu bit će izazov za mnoge. Naime, Transparency International je prema indeksu korupcije uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
