Klizišta i odroni uzrokovali su tijekom 2014. u Hrvatskoj 174,5 milijuna štete ili ukupno 3,8 posto ukupno prijavljene štete u Hrvatskoj. Sva su se dogodila u sjevernom dijelu Hrvatske: 61,2 milijuna kuna šteta u Varaždinskoj županiji, 22,4 milijuna kuna u Krapinsko-zagorskoj županiji, 13,5 milijuna kuna u Karlovačkoj te 1,5 milijuna kuna u Međimurskoj županiji.
Pročitajte i ovo
U nacionalnim se izvješćima o štetama za 2013., 2015. i 2016. klizišta i odroni ne spominju.
Očigledni znakovi klizanja nisu bili prepoznati
Uzrok nastanka klizišta u Hrvatskoj Kostajnici svakako je naglo topljenje snijega i intenzivne oborine koje uzrokuju bujičnu eroziju tla i stijene, kazao je geolog Stjepan Strelec s Geotehničkog fakulteta iz Varaždina. Zacijelo su slični uvjeti pokrenuli klizanje tla u Prnjavoru Čutnićkom i kod Gornjih Mlinoga u blizini Petrinje.
Najjaču eroziju uzrokuju velike količine vode koje u kratkom roku dospiju na tlo, slijevaju se niz padinu i odnose dio tla. Intenzitet ispiranja zemljišta ovisi o vrsti i gustoći biljnog pokrivača. Što je rjeđi biljni pokrivač, jači je intenzitet bujične erozije, dodaje profesor Strelec.
Predsjednik Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka za geotehniku Goran Mazija precizira: "Neka stabla, poput crnogoričnih, dodatno mogu destabilizirati tlo, dok 'progresivne vrste' kao što su bagrem-akacija, joha i slične, iz tla izvlače velike količine vode, dreniraju ga i dodatno učvršćuju svojim korijenjem."
Mazija napominje: "Kao što vegetacija učvršćuje tlo, sječa stabala može potaknuti pomicanje i klizanje tla."
Gravitacija gura padinu prema dolje po nepropusnoj podlozi, a nestabilnost padine povećava se težinom klizne mase i natopljenošću tla vodom, kaže Strelec te ističe da se na gornjem rubu svakog klizišta pojavljuju vlačne pukotine i čelo klizanja, dok je na donjem rubu pokrenuta masa poprečno raspucana i kružno deformirana.
Mazija otkriva da se znakovi nestabilnosti pojavljuju puno prije negoli dođe do sloma tla i da ih je jako važno znati prepoznati te na vrijeme preventivno djelovati.
"U Kostajnici to nije učinjeno! Primjera radi, djelatnici Elektre na dan aktiviranja klizišta u taj su grad došli ispraviti nakošene stupove i zračnu naponsku mrežu na njima, no nitko nije povezao nakošenje stupova s nestabilnim tlom."
Ista je stvar i kod nakošenja stabala, što u struci zovemo pijanom šumom, dodaje Mazija.
Jednako tako, pojavile su se pukotine na zidnim panelima objekata i na prometnici, što je također moglo biti upozorenje na nestabilnost. Također, u donjim je dijelovima padine vrlo vjerojatno došlo do nakupljanja vode, što je jedan od znakova upozorenja kao i pojava vlačnih pukotina u tlu, ističe Mazija.
Svi ovi znakovi mogli su značajno ranije dati do znanja kako se radi o području povećanog rizika na klizanje, zaključuje Mazija.
Jedino Zagreb ima katastar klizišta
Kod gradnje kuća u potencijalno nestabilnim područjima mora se imati elaborat u kojem se definira način temeljenja buduće građevine. Laičkim rječnikom, ako imamo nekoliko metara ispod površine terena na padini nepropusnu podlogu, stijenu, lapor ili visokoplastičnu masnu glinu male propusnosti, svakako trebamo temeljiti objekt u tom materijalu ili podrumskom etažom ili temeljenjem građevine na pilotima, kaže Strelec.
S obzirom na blizinu ovih šest srušenih objekata, bilo bi moguće sa svega 3-4 bušotine izraditi geomehanički elaborat koji bi se koristio pri izgradnji svih tih objekata, dodaje Mazija.
No prije svega, svaka jedinica lokalne samouprave mora imati izrađen katastar klizišta u kojem svako klizište ima svoj katastarski list. U listu se nalaze podaci o položaju klizišta, osnovnim elementima klizišta, uzrocima klizanja, modelu klizanja te nastalim štetama i sanaciji terena. Svakako bi bilo poželjno ako netko ima želju graditi objekt na padini, da ode u općinu i prije kupnje željene parcele provjeri nalazi li se ona u rizičnoj zoni, kaže Strelec i dodaje: "Međutim, u Hrvatskoj kvalitetan katastar klizišta ima samo grad Zagreb."
Zagrebački katastar klizišta zapravo je dio Geotehničkog katastra Grada Zagreba, koji je središnja baza podataka vezanih uz tlo i njegove karakteristike. U njemu je do sada ukupno registrirano i u bazama podataka opisano 1278 pojava nestabilnosti i klizanja tla na području Zagreba, ističe geolog Goran Mazija, koji je ujedno i voditelj geotehničkog katastra Grada Zagreba te dodaje: Ova brojka sustavno se popunjava na temelju istraživanja, dojava građana i nadležnih inspekcijskih službi.
Posljednjih desetljeća u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni bilježi se povećan broj događaja destabilizacije terena, u prvom redu potresa i klizišta, koji uzrokuju štete za Grad Zagreb i za njegove građane. Destabilizacije terena primarno su uzrokovane lokalnim geotehničkim karakteristikama područja i ljudskim faktorom, a ne smiju se zanemariti niti sve češći nepovoljni hidrološki uvjeti. Upravo nepovoljni hidrološki uvjeti obilježili su 2013. i 2014., no i 2018., što je u konačnici rezultiralo registriranjem velikog broja što aktiviranih, što reaktiviranih klizišta, kaže Mazija i dodaje: Samo tijekom 2014. po dojavi se izašlo na 207 lokacija raznih nestabilnosti tla!
U proteklih je 20 godina Grad Zagreb sanirao stotinjak klizišta i drugih nestabilnosti tla, ističe Mazija i posebne zasluge za razvoj katastra pripisuje profesoru geotehnike u Zagrebu Ervinu Nonveilleru (Trst, 1910. – Zagreb, 1999.). Pod njegovim nadzorom i interpretacijom napisano je i u arhivu Izvršnog vijeća Grada Zagreba pohranjeno 840.000 stranica te problematike, kaže.
Danas Zagreb ima mrežu seizmografa koja omogućuje precizno lociranje i vrlo malih potresa, a osobito na mogućnost procjene mehanizma rasjedanja pojedinih potresa, kaže Mazija i dodaje da se prostor istraživanja klizišta širi i na južni dio grada, posebice na Brezovicu.
Zašto je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji ima katastar klizišta? Razlog je vjerojatno nemogućnost općina ili županija da isti financiraju, smatra Strelec i dodaje: Svakako treba naglasiti kako su i najučestalija klizišta upravo na području Zagreba, a Grad Zagreb ima i najveće prihode po stanovniku.
Slovenija ima i sustav predviđanja klizišta
Dok je hrvatska javnost bila zaokupljena kataklizmom u Hrvatskoj Kostajnici, svjetski mediji prenosili su vijest kako je 15. ožujka dramatično klizište Lluscu u pokrajini Cusco u Peruu zahvatilo površinu od oko 30 hektara (300 tisuća četvornih metara) i progutalo više od 100 kuća. Ono je bilo razlog uvođenja izvanrednog stanja u tom dijelu Perua. Lokalne su vlasti izjavile da je klizište uzrokovano visokim pritiscima vode u tlu, a ne seizmološkim djelovanjem.
Znanstveni časopis "Landslides" donio je 2016. pregledni tekst o klizištima u Europi između 1995. i 2014. godine. Ukupno je evidentirano 476 klizišta sa smrtnim posljedicama, od kojih je smrtno stradalo 1370 ljudi, a njih još 784 ozlijeđeno. Jedan od dva najvažnija zaključka toga rada jest da se klizišta javljaju posvuda, ali najviše na Islandu, u Alpama, na Apeninima, u Italiji i Turskoj. Također, najviše ih se nalazi u planinskim područjima, osobito onim s aktivnom seizmikom.
Drugi je zaključak da je broj klizišta značajno porastao od 2009. godine, što prati i značajan porast gubitaka. Najviše je novih klizišta sa smrtnim posljedicama zabilježeno u Italiji, Turskoj i u balkanskim zemljama. Uzrok te promjene nije jasan, ali autori primjećuju da se većina tih klizišta dogodila u planinskim područjima s vlažnom umjerenom klimom, što ukazuje na moguću ulogu klimatskih promjena.
Taj se rad temelji na podacima iz 27 zemalja, među kojim su Ukrajina, Andora, Lihtenštajn, Moldavija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Armenija. Podataka iz Hrvatske nema, kao što Hrvatske nema ni na netom objavljenoj novoj verziji Europske karte osjetljivost na klizanja tla.
Među 19 je autora preglednog rada o klizištima i slovenska geologinja Mateja Jemec Auflič. Njezino ime u stručnoj literaturi vodi do rada u kojem je predstavljen slovenski Sustav predviđanja pojave klizišta.
U susjednoj Sloveniji, u kojoj su intenzivne kiše posljednjih godina izazvale više teških klizišta, ne samo da imaju katastar klizišta nego su 2013. razvili Sustav predviđanja klizišta kao mjeru smanjenja opasnosti od te nepogode. Sustavu je cilj predvidjeti oborine koje uzrokuju klizanje zemljišta na nacionalnoj i lokalnoj razini i povezati ih na karti osjetljivosti s vrstom tla sklonog klizanju te obavijestiti stanovništvo o povećanoj vjerojatnosti pojave klizišta. (Hina)
