Prosječna je zaduženost po zaposlenom s oko 58 tisuća kuna na kraju 2005. porasla na oko 63 tisuće kuna na koncu lipnja prošle godine, no analitičare za sada ne zabrinjavaju pokazatelji tereta otplate duga.
Pročitajte i ovo
Osnovna kategorija zaduženosti stanovništva i dalje je dug prema poslovnim bankama, koji čini oko 96 posto ukupnog duga stanovništva, a što je, napominju analitičari središnje banke, rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka.
Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništva kod banaka na kraju prosinca prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna, pa proizlazi da bi na svakog zaposlenog Hrvata u prosjeku 'otpalo' 67 tisuća kuna kredita.
Analitičari središnje banke u najnovijoj Makrobonitetnoj analizi napominju da je kreditna zaduženost građana u Hrvatskoj gotovo upola veća nego u većini novih članica EU - iskazano u eurima, u Hrvatskoj je sredinom prošle godine iznosila 36,4 posto BDP-a, a u usporedivim zemljama nije prelazila 19 posto BDP-a.
No, analitičari HNB-a pritom naglašavaju utjecaj ponude bankovnih kredita stanovništvu na takva kretanja pokazatelja zaduženosti.
Hrvatski bankarski sektor dosegnuo je, naime, određeni stupanj tržišne zrelosti i konkurentnosti prije nego bankovni sustavi većine usporedivih zemalja.
S razvojem njihovih bankovnih sustava i u usporedivim zemljama mogla bi se očekivati slična kretanja, a procjenjuje se da za približno pet godina više ne bi trebalo biti razlike u relativnoj razini zaduženosti stanovništva između Hrvatske i većine novih članica EU.
Analitičari središnje banke također ističu da je veći udio kredita stanovništvu u BDP-u u Hrvatskoj praćen i većim udjelom depozita građana kod banaka u BDP-u - u Hrvatskoj je krajem lipnja 2006. iznosio 43,3 posto BDP-a, dok se kod većine usporedivih zemalja kreće u rasponu od 20 do 30 posto BDP-a.
Osim depozita kod banaka, stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje, primjerice investicijske fondove, sve se više okreće i stambenim štedionicama, pa analitičari procjenjuju da bi ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj mogla iznositi oko 50 posto BDP-a.
Agregatni pokazatelji tereta otplate duga stanovništva zasad ne zabrinjavaju. Procjenjuje se da bi teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku na kraju lipnja 2006. trebao iznositi 6 posto, a taj je pokazatelj gotovo konstantan od 2003. godine, navodi se u analizi.
Analitičari HNB-a smatraju da se to može pripisati smanjenju kamatnih stopa banaka na dugoročne kredite stanovništvu s oko 12 posto na kraju 2000. na oko 6,5 posto sredinom prošle godine i sve većoj ponudi kredita na sve dulje rokove.
-
nastavak dramePonovno se oglasio Jelavić, zahvalio Kekinu na jednome: "Sve što su rekli je neistina, osim ovoga..."
-
Jeste li ih kupili?Povlače se hrenovke iz poznate trgovine, poslali upozorenje: "Odmah prestanite s upotrebom!"
-
Donosi ProvjerenoDao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda se dogodio nevjerojatan obrat
