Svjetskim znamenitostima poput Eiffelovog tornja u Parizu, Koloseuma u Rimu, Branderburških vrata u Berlinu, Opere u Sidneyu ili egipatskih piramida, koje su utonule u mrak u 20:30 sati na jedan sat, pridružili su se i brojni hrvatski simboli poput katedrale u Zagrebu, Gradskih zidina u Dubrovniku, pulske Arene, splitske Dioklecijanove palače...
Sat za planet Zemlju (Earth Hour) pokrenut je u Sydneyu 2007. godine kao građanska inicijativa u znak prosvjeda protiv klimatskih promjena. Ove godine organizatori žele naglasiti da postoji veza između uništenja prirodnog svijeta i sve učestalijih pojava bolesti, poput COVID-a, koje prelaze sa životinja na ljude.
Znanstvenici vjeruju da ljudske aktivnosti, uključujući masovnu deforestaciju, uništenje životinjskih staništa i klimatske promjene, potiču izbijanje novih bolesti te upozoravaju da možemo očekivati nove pandemije ukoliko se ništa ne učini.
"Bilo da se radi o smanjenju broja oprašivača, manje riba u morima, nestancima šuma i bioraznolikosti, sve je više dokaza da je priroda u slobodnom padu. A to je zbog načina na koji živimo i upravljavamo svojim gospodarstvima", kazao je Marco Lambertini, glavni direktor Svjetskog fonda za prirodu (WWF), organizatora Sata za planetu Zemlju.
Pročitajte i ovo
Upozorava da je zaštita prirode "naša moralna odgovornost, a njezin gubitak nas čini ranjivijima na pandemije, ubrzava klimatske promjene i prijetnja je sigurnosti hrane". S početkom akcije zamračili su se gradovi u Aziji - metropole od Singapora do Hong Konga, a svjetla su ugašena i na znamenitoj Operi u Sydneyu.
U južnokorejskoj prijestolnici Seulu u mraku su ostala povijesna gradska vrata Namdaemun, jedna od osam vrata gradskih utvrđenih zidina koja su opasivala grad za vrijeme dinastije Joseon.
Iako hvali akciju, 18-godišnji Ian Tan iz Singapura ne vjeruje da je od nekog značaja. "Jedan sat godišnje nije dovoljno da bismo zapamtili da su klimatske promjene uistinu pravi problem", kazao je.
