Samo mali dio građana Hrvatske imao je priliku učiti veoma važnu vještinu modernog doba – kritičko sagledavati medijski sadržaj, a većina smatra da se djecu ne podučava dovoljno od toj temi.

Galerija


Hrvati svoju medijsku pismenost ocjenjuju kao dobru. Nešto bolje od prosjeka populacije ocjenjuju je žene, mlađa dobna skupina, osobe boljeg obrazovanja te oni koji imaju djecu.

Vezani članci Milan Bandić (Foto: Jurica Galoic/PIXSELL) Rođendanska "čestitka" Bandiću: "Ne zaboravite ovo dok danas primate čestitke od gradskih uhljeba" Objavljeni rezultati novog istraživanja Eurobarometra (Foto: AFP) Eurobarometar pokazao zanimljive podatke o potpori građana Europskoj uniji

Samo 11 posto populacije imalo je priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja. U većoj mjeri to je mlađe stanovništvo u dobi od 15 do 30 godina, te oni višeg obrazovanja.

Čak 81 posto populacije smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih i odrasle. Ali dok starija populacija smatra da bi djeca o tome trebala učiti u obitelji, a manjina u obrazovnim ustanovama, kod mlađe populacije taj je stav drugačiji. Oni podjednaku odgovornost pripisuju roditeljima i obrazovnom sustavu.

Najčešći razlozi za brigu zbog utjecaja na djecu jesu nasilje u medijima (45 posto), sigurnost na internetu (44 posto) te količina vremena koju djeca provode uz različite ekrane (43 posto).

Prosječna ocjena kojom građani Hrvatske ocjenjuju svoju medijsku pismenost jest 2,8 od 5.

Istraživanje je provedeno u ožujku na reprezentativnom uzorku stanovnika starijih od 15 godina.

Konzumacija medijskih sadržaja (Foto: Guliver/Thinkstock)