Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Hrvatska je katastrofalno podbacila u korištenju novca Europskog socijalnog fonda za borbu protiv korupcije.


Rezultati su "čista nula" jer od 2014. do 2020. nije bilo pozitivnog pomaka u kapacitetima javne uprave i ključnih dionika za borbu protiv korupcije, rezultat je Gongove analize.

"Iako prema indikatorima Svjetske banke Hrvatska u kapacitetima za kontrolu korupcije dramatično zaostaje ne samo za članicama OECD-a već i kombiniranim prosjekom zemalja Europe i središnje Azije, katastrofalno je podbacila u korištenju sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) namijenjenih borbi protiv korupcije", ističe se u sažetku Gongove analize.

Andrej Plenković Plenković nakon sjednice vrha HDZ-a: "Atikorupcijsko vijeće? Ne pratim što rade, imam većeg posla"

Taj nalaz neovisne vanjske evaluacije korištenja Europskog socijalnog fonda autor analize Nikola Buković u svom je osvrtu i dodatno objasnio.

ESF se nije koristio za ozbiljnu borbu protiv korupcije

"Sredstva ESF-a za borbu protiv korupcije u razdoblju 2014. - 2020. bila su namijenjena uvođenju antikorupcijskih mehanizama u javnu upravu te jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva za borbu protiv korupcije. Nalazi vanjske evaluacije jasno ukazuju kako se ESF nije koristio za ozbiljnu borbu korupcije unutar javne uprave, a da su ostvarenja na tom planu, ako ih se tako uopće može nazvati, uglavnom kozmetičke prirode", ističe Buković.

Dodaje i kako se "ostvarenja" u pravilu ne tiču izravno borbe protiv korupcije, već stvaranja povoljnijeg okruženja za njezinu prevenciju i suzbijanje. Antikorupcijske aktivnosti u projektima financiranima kroz ESF svele su se isključivo na aspekt povećanja transparentnosti rada tijela uprave, i to uz izuzetak projekta Povjerenika za informacije, većinom kao manji dio i/ili posljedica provedbe drugih projektnih aktivnosti vezanih za digitalizaciju usluga, ističe se u analizi.

"Stvaranje takvog okruženja je naravno važno za borbu protiv korupcije, ali samo onda kada doista postoji borba protiv korupcije. Naime, izostali su svi projekti koji bi osigurali povećanje razine integriteta te primjenu etičkih normi i uvažavanje mehanizama za borbu protiv korupcije u tijelima uprave", zaključuje Buković.

U analizi navodi i da je do kraja 2020. godine, a vezano za specifični cilj usmjeren reformi javne uprave te unapređenju javnih usluga, realizirano ukupno samo pet projekata.

S druge strane, Buković ističe i da je, kada je riječ o jačanju civilnog društva za borbu protiv korupcije, sve ostalo samo na jednom propalom natječaju u kojem su državna tijela htjela financirati udruge da se bore protiv korupcije u gradovima, općinama i županijama i to, vjerovali ili ne, upravo u partnerstvu s tim istim gradovima, općinama i županijama.

Nijedan prijavitelj još nije ugovorio projektnu potporu

"Javni poziv kojim su hrvatska tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda nastojala provesti ovu kategoriju aktivnosti zasigurno spada u kategoriju najgoreg od najgoreg u kontekstu dosadašnje provedbe ESF-a u Hrvatskoj'', ističe Buković.

Dodaje i kako pritom nikoga ne treba začuditi da je na tako osmišljenom natječaju samo osam od 70-ak zaprimljenih prijava prešlo minimalan bodovni prag, a do dandanas niti jedan prijavitelj nije ugovorio projektnu potporu.

Buković dodaje kako je i izvjesno da prijavitelj neće ni dobiti potporu, s obzirom na to da svi projekti iz tekuće financijske perspektive moraju biti dovršeni do kraja 2023.

Laura Codruța Kövesi Europska javna tužiteljica pozvala građane da prijave sumnje, odgovarala i na pitanje o Gabrijeli Žalac: "To što je netko uhićen, znači da naši tužitelji rade"

Gongova analiza nudi i sasvim jasan zaključak - kada je riječ o tome kako se Hrvatska bori protiv korupcije korištenjem sredstava ESF-a stoji nedvosmislena ocjena - "čista nula, najgore od najgorega".

No navode i željeni smjer promjena naglašavajući kako je potrebno osmisliti i provoditi ambiciozne antikorupcijske reforme javnog sektora te ih financijski podržati planiranim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

"Možemo se nadati da će recentne lekcije o tome da Ured europskog javnog tužitelja s velikim zanimanjem proučava 'hrvatski pristup' korištenja EU sredstava barem donekle reducirati koruptivne rizike borbe protiv korupcije u Hrvatskoj. Istovremeno Hrvatska treba ambicioznije ulagati u borbu protiv korupcije ne samo iz EU sredstava već i iz nacionalnih javnih izvora. Tu u prvom redu mislimo na primjereno, stabilno i neovisno financiranje ključnih dionika kao što su organizacije civilnog društva koje se bave borbom protiv korupcije te istraživački novinari", zaključuje se u Gongovoj analizi dostupnoj na njihovoj web-stranici.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju