Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će iranski obogaćeni uranij biti poslan u Sjedinjene Države na uništenje ili da će biti uništen negdje drugdje, dok se nastavljaju pregovori o okvirnom sporazumu za okončanje rata s Iranom.
Sočni detalji
Šuškalo se godinama, a sada su isplivali novi detalji o Macronovima: "Ona neće doći u Elizejsku palaču!"
sumnjiv teret
Policija na A1 Talijanu otvorila hladnjaču i ostala zatečena onime što je prevozio
NEVJEROJATNA KOLIČINA
U stanu u Banjoj Luci skrivao gomilu oružja i vojne opreme: Otkriveno gdje je trebalo završiti
Obogaćeni uranij bit će ili "odmah" predan SAD-u i uništen tamo, ili će biti uništen na licu mjesta ili na drugoj prihvatljivoj lokaciji u koordinaciji s Teheranom, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
Trump je rekao da bi toj prilici trebala nazočiti "Komisija za atomsku energiju ili njezin ekvivalent". Još nije jasno misli li na američku agenciju ili na UN-ovu Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču.
Također je ostalo nejasno opisuje li Trump tom točkom trenutačno stanje pregovora, američki zahtjev u pregovorima ili točku koja je već dogovorena kao dio mogućeg sporazuma.
Budućnost teheranskih zaliha od oko 400 kilograma visoko obogaćenog uranija jedan je od ključnih kamena spoticanja u pregovorima. U subotu je Trump rekao da je okvirni sporazum "uglavnom" ispregovaran.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju da su se on i Trump prethodne večeri u telefonskom razgovoru složili da sporazum s Iranom mora ukloniti nuklearnu prijetnju.
To znači da bi iranska postrojenja za obogaćivanje uranija morala biti demontirana, a zalihe visoko obogaćenog uranija uklonjene iz zemlje, rekao je Netanyahu.
Američka vojska napala ciljeve na jugu Irana unatoč primirju
Vojska Sjedinjenih Država u ponedjeljak je objavila da je izvela napade na jug Irana, ciljajući lokacije za lansiranje raketa i brodove koji su pokušavali postaviti mine, unatoč primirju između dviju zemalja.
Središnje američko zapovjedništvo (CENTCOM) u priopćenju je poručilo da su napadi poduzeti u "samoobrani" i da im je cilj bio "zaštititi naše trupe od prijetnji koje predstavljaju iranske snage".
Glasnogovornik CENTCOM-a rekao je da američka vojska "nastavlja braniti naše snage uz suzdržanost tijekom primirja koje je u tijeku".
Udari su izvedeni u trenutku kad je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagej rekao da je postignut određeni napredak u pregovorima sa SAD-om, ali da dogovor o okončanju sukoba "ne slijedi nužno vrlo skoro".
Iran tek treba odgovoriti na najnovije američke napade. Nije jasno kakav će utjecaj napadi imati na potencijalni mirovni sporazum između SAD-a i Irana.
SAD i Izrael pokrenuli su široke napade na Iran 28. veljače, izazvavši sukob diljem Bliskog istoka. Iran je odgovorio napadom na Izrael i savezničke države SAD-a u Zaljevu te de facto zatvorio Hormuški tjesnac, što je dovelo do globalnog porasta cijena nafte.
Iranski predsjednik naredio ukidanje internetske blokade u zemlji
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan naredio je da se u zemlji obnovi pristup inozemnim internetskim stranicama, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija Fars.
Reagirao je na odluku "posebne radne skupine" koja je prethodno glasala da se stanovništvu ponovno odobri pristup internetu. Zasad nije objavljen konkretan datum ukidanja blokade. Sredinom svibnja iranski mediji izvijestili su o mogućem datumu 5. lipnja.
Vlada gotovo u potpunosti blokira pristup svjetskom internetu od početka rata s SAD-om i Izraelom 28. veljače. Otad se otprilike 90 milijuna Iranaca može koristiti samo takozvanim "nacionalnim internetom" na kojem se može pristupiti samo web stranicama koje je odobrila država.
Zatvaranje je imalo velike ekonomske, ali i društvene posljedice. Više od milijun online trgovaca u zemlji teško je pogođeno, a njihovi prihodi ozbiljno su ograničeni blokadom.
Država službeno opravdava zatvaranje pozivajući se na sigurnosne probleme. Međutim, općenito se pretpostavlja da je vodstvo nastojalo spriječiti širenje izvješća i slikovnih i videozapisa na društvenim mrežama o stvarnom opsegu štete od rata.