Svakog se dana u more baci dvanaest tisuća tona plastike. Nije pošteđeno ni naše, jer gotovo je nemoguće uzeti uzorak Jadrana bez mikroplastike u njemu. Zato su u Poreču rekli zbogom plastici.

Galerija


Staklena boca za vodu, glavni je dodatak u porečkoj gradskoj upravi. Sva jednokratka plastika izbačena je iz upotrebe, pa su tako uvijek dostupni aparati za vodu i plastične čaše ovdje sada dio povijesti.

Vezani članci Mokri prizori Oprez, sklisko! Objavile mokre prizore s plaža zbog kojih bi im se mnogi htjeli pridružiti Na porečkoj plaži pronađen mrtav psić u vreći za krumpire (Foto: Facebook/Dnevna dora Porečana/Dnevnik.hr) Brutalni slučajevi zlostavljanja: Psić s kamenom bačen u more, staford ostavljen da umre u šumi nakon borbe pasa

„Nekako se treba odviknuti od toga da kad god ti zatreba hladna boca vode iz frižidera da te čeka ili iz kanistara koje smo uvijek imali dostupne, moramo se naviknuti napuniti bocu na vrijeme, staviti je u frižider, imati je ohlađenu“, govori Ajna Tomimović iz uprave grada.

Ista situacija je i u svim gradskim ustanovama, paket sa staklenim vrčevima, čašama, bocama, platnenim vrećicama, te eko olovkama i kemijskama stigla je i na njihove adrese. Kemijske se na bacaju, već se razgrađuju.

Ako šesto ljudi koji su obuhvaćeni ovim projektom na svoj radni dan iskoristi samo jednu plastičnu čašu, na godišnjoj razini to iznosi čak 156 000 plastičnih čaša koje završe u otpadu.

„Mi smo svjesni da nije lako zamijeniti jedan vid otpada sa drugim i nije nam bio cilj zamijeniti plastiku sa papirom, nego upravo utjecati na ljude da uopće ne stvaraju otpad nego da jednostavno koriste višekratnu ambalažu“, objašnjava koordinatorica projekta Gordana Lalić.

U moru godišnje završi 8 milijuna tona plastike

Zato je odluka pala na staklo, jedan od najekološkijih materijala koji se mogu reciklirati praktički bezbroj puta. Najveći problem korištenja plastike je njezino odbacivanje u prirodu i okoliš, a drugi problem je što je nevidljiva. Mikroplastika, sitne i sveprisutne plastične čestice u kojima plivamo, ali ih i jedemo.

„Ona sve više ulazi u hranidbeni lanac, imate manje organizme koje se hrane plastikom ili mikroplastikom, kao što je zooplankton, a veće ribe onda se hrane zooplanktonom, i onda ta riba završava nama na stolu“, ističe znanstvenica Mirta Smodlaka Tanković.

Na godinu proizvedemo tristo milijuna tona plastičnog otpada, od kojih 8 milijuna tona završi u moru. Računica je takva da se svake minute u more iskrca jedan kamion plastike.

„Iako građani sad imaju kontejnere za odvojeno prikupljanje plastike moramo reći da ustvari većina te plastike se uopće ne može reciklirati, a na području županije nemamo sortirnice i ta plastika se dodatno ne sortira, time se onda niti ne može dalje sortirati“, zaključila je Irena Burba iz Zelene Istre.

Zato, prije nego posegnete za jednokratnom plastikom, sjetite se da ćete u njoj uskoro, nažalost, i zaplivati.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr