Za razliku od građana Zagreba, s plastičnim otpadom problema nemaju stanovnici Zlarina.

Galerija


Plastičnoga otpada tamo nema jer je na Zlarinu još od ožujka zabranjena uporaba jednokratne plastike.

Vezani članci Kontejneri (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Nikad više kanti i kontejnera, a nikad manje rješenja za problem odvajanja otpada u Zagrebu Krupni otpad (Foto: Dnevnik.hr) Problemi s otpadom ne prestaju: Je li skuplje plaćati penale 42.000 eura dnevno ili riješiti problem smeća?

Kako to u praksi izgleda provjerila je reporterka Nove TV Sanja Jurišić.

Ljeti, kada je na Zlarinu i do 25 puta više ljudi, samo u lokalnoj trgovini trošilo se tisuću plastičnih vrećica na dan. Kada su Zlarinjani zbrojili koliko se tijekom jedne sezone na otoku troši jednokratne plastike, zazvonio je alarm!

"Bilo je 120 tisuća vrećica plastičnih, slamki, materijala sitnih za fast food, za kafiće u to, ukupno 171 tisuća plastičnih jednokratnih materijala", kaže Katarina Gregov, direktorica Turističke zajednice Zlarin.

Tako, prije nekoliko mjeseci odlučili su reći stop plastici, a Ana Robb, koautorica projekta "Zlarin – otok bez plastike", pojašnjava kako napreduju.

"Ovdje smo na otoku, više se nigdje ne dijele plastične vrećice, više nigdje nema plastike za jednokratnu upotrebu, tako da mislim da funkcionira", kaže Robb.

Funkcionira jer, otkrivaju Zlarinjani, protiv plastike bore se svi zajedno.

"Imali smo problema s nabavom i još uvijek je imamo, ali pronašli smo već neke dobavljače, za bešteke drvene, za mješalice za kavu drvene, male pirune drvene", kaže Damir Vukov, ugostitelj iz Zlarina.

Turisti oduševljeni zabranom upotrebe jednokratne plastike

No, problemi su ubrzo postali prednost ovoga otoka koji jedini u Hrvatskoj na ovaj način oduševljava goste.

"Vidi se na svakom koraku da je Zlarin kontra plastike, mislim da se to i vidi među ljudima, tako da dobro funkcionira ovdje, ja ne znam što rade, ali ja je ne vidim kao turist", kaže Vlado iz Zagreba.

Tajna je, tvrde Zlarinjani, što su "kontra" plastike ujedinjeni i što svatko priči da svoj obol.

"Projekt me potaknuo da moram doći spremna na more, s vrećicom svojom i da plastične vrećice treba zaboraviti. Zavjese koje sam kupila da stavim na prozor pretvorila sam u vrećice", kaže Nevenka Božanić iz Zlarina.

"60-ih godina samo je pet posto ptica imalo plastiku u želucima, danas je ima 90 posto ptica u morskim krajevima. Znači ako morske ptice imaju plastiku, imaju ju i ribe, i one koje jedemo", poručuje Robb.

U plastici se guše svjetska mora i oceani, a iznimka nije ni Jadran u kojem bi do 2050., nastavimo li s neodgovornim ponašanjem, moglo biti više plastike nego ribe.

Reporterka Nove TV Sanja Jurišić javila se iz Zlarina sa Svjetskog prvenstva u lovu ciplov na teću i otkrila je li jedno od pravila natjecanja to da teća ne smije biti plastična.

"Naravno jer bi korištenje plastične teće, posude, značilo grubo kršenje pravila. To pravilo na Zlarinu nitko nije prekršio, a pravila su zapravo vrlo jasna. Teća se prije početka natjecanja namaže brašnom, prekrije krpom, zaveže konopom, a na sredini se ostavi jedna mala rupica kroz koju ribice ulaze u teću, koja se polaže ispod površine mora.

Nakon pet minuta, teća se vadi van i prebrojavaju se ribice. Svjetski pobjednici ove godine prebrojali su 51 ribicu, no još se uvijek lovi rekord od prije koju godinu kada je u jednom lovu u teću uletio 151 cipal. Atmosfera je bila sjajna, nastavno na priču o zabrani jednokratne plastike na otoku Zlarinu. Svi koji ovdje piju na natjecanju, ne piju iz plastičnih čaša, nego se na početku večeri kupi jedna čaša iz koje se pije cijelu noć, a ako želite povrat novca, vratite je nakon što prestanete s konzumacijom pića.

Ako pak želite suvenir s otoka koji je jedini u Hrvatskoj rekao ne jednokratnoj plastici, onda je ponesete kući sa sobom", kaže Jurišić. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr