Roman Simić, kreativni direktor Festivala, objasnio je kako se FEKP ove godine bavi svim onim temama koje ih se "apsolutno tiču", a gdje je nasljeđe shvaćeno kao ono oko čega se u Hrvatskoj i Europi posljednjih godina 'lome koplja', geografije, povijesti, nacije, kulture, spola, roda, svjetonazora, klase, rase, obitelji.
Pročitajte i ovo
"Nasljeđe može biti puno toga, nasljeđujemo jezik, boju kože, povijest, priču svoje obitelji, kulturu, svjetonazor. Od nekog nasljeđa se možemo osloboditi, od nekoga ne možemo ili ne želimo, a nama je zanimljivo progovoriti o svemu što jesmo i što ostavljamo generacijama iza nas", rekao je Simić u srijedu na konferenciji za novinare. Kratku priču vodi kao formu koja od samog postanka služi za prenošenje priče o tome tko smo, no i predaje priču onima koji dolaze iza nas.
Tema nasljeđa odredila je i odabir gostiju koji će sudjelovati na ovogodišnjem, 17. izdanju Festivala. "Htjeli smo pozvati autore iz cijelog svijeta koji svojim djelom, životnim pričama i stavovima daju odgovore i problematiziraju neka od pitanja", dodao je.
Inozemnim gostima dobrodošlica će se izraziti već na samom neformalnom otvorenju kada će im kuhati domaći pisci, Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača, u tradicionalnom programu "Čuvajte se: Hrvatski pisci kuhaju!".
"Festival već sedamnaest godina pokazuje kako izvanredna književnost ne mora biti i uštogljena, naši programi su ozbiljni, ali istovremeno opušteni. Kada s nekim podijeliš stol, jasno ti je da si zaobišao sve proceduralne i formalne stepenice, da nisi došao na marginu, nego u srce događanja gdje si dobrodošao", napomeno je Simić.
Niz gostiju, dobitnika prestižnih književnih nagrada
Među ovogodišnjim gostima ističe se američka autorica srpskih i slovenskih korijena Tea Obreht, dobitnica Nagrade Orange za prvijenac, roman "Tiger's wife" koji je bio i proglašen bestsellerom New York Timesa. Objavljuje u New Yorkeru (koji ju je uvrstio na popis 20 najboljih američkih pisaca mlađih od 40 godina), Atlanticu, Harpersu i Guardianu.
Na Festival dolazi i dobitnik Bookerove nagrade, britanski autor Ben Okri, čija su djela, prepoznatljiva po magijskom realizmu, prevedena na dvadesetak jezika. Rođen je u Nigeriji, a nakon studija u Velikoj Britaniji ostaje raditi u Londonu. Uspoređuju ga Marquezom i Rushdiejem.
Bit će tu i velška spisateljica Carys Davies, dobitnica prestižne 'kratkopričaške' nagrade Frank O'Connor te jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón, koji je često na filmovima surađivao sa španjolskim redateljima, primjerice slavnim Fernandom Truebom.
Ukrajinski pisac Andrej Kurkov, najpoznatije svjetsko ime suvremene književnosti na ruskom jeziku i autor više od dvadeset knjiga, u Zagrebu će predstaviti svoj novi roman "Zakon puža".
"Priče tog ukrajinskog autora rođenog u Rusiji obiluju groteskom, satirom, nadrealnim i morbidnim, a tematizira tranzicijski period i jedan je od najcjenjenijih autora iz tog podneblja", rekao je Sven Popović s Festivala.
Festivalska publika imat će se prilike upoznati i s belgijskom autoricom Rachidom Lamrabet, koja se u svojim romanima i pričama bavi sudbinom imigranata marokanskog podrijetla (odakle je i ona) te sudarom dviju kultura. Zalaže se za pravo žena muslimanske vjeroispovijesti da nose burku.
Gosti su još talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, Jan Carson iz Sjeverne Irske, Carlos Fonseca iz Kostarike, koji glasi za jednog od najperspektivnijih južnoameričkih autora današnjice, te nagrađivani pisci Inga Žolude iz Latvije, Suzana Tratnik iz Slovenije i Vladimir Arsenijević iz Srbije.
Od kulinarskog druženja preko plesa i stripa do pjesničko-filmskog programa
Festival se neformalno otvara kulinarsko-književnim događanjem 27. svibnja u vrijeme ručka, no već isti dan počinje i s programom, prvim razgovorom o nasljeđu u kojemu će s vlastitim iskustvima nasljeđa iz Srbije, odnosno Nigerije, sudjelovati Tea Obreht i Ben Okri.
Ove godine programi su povezani i s drugim granama umjetnosti, pa će se već u nedjelju oddržati izvedba plesne predstave "Ples i priča" u Zagrebačkom plesnom centru, a organizirat će se i razgovori o odnosu književnosti i stripa.
U okviru Festivala proglasit će se pobjednici festivalskog natječaja, 29. svibnja u Teatru &TD u Zagrebu. Čitanje pobjedničke priče tradicionalno će zatvoriti festival.
Pobjednik odlazi na nagradni dvotjedni boravak u baltičkoj rezidenciji za pisce i prevoditelje u Ventspilsu u Latviji., druga nagrada je rezidencija Kurs u Splitu, a treća besplatna radionica Centra za kreativno pisanje za kratku priču.
"Za sve mlade autore, nove ljude koji se prvi put pojavljuju na književnoj sceni lijep je i emotivan trenutak kada se mogu popesti na pozornicu s poznatim i međunarodno priznatim piscima", istaknuo je Ivan Jozić s FEKP-a.
Iz riječkog programa izdvojio je razgovor naslovljen "Pisati o sebi" u okviru kojega će Zoran Ferić i Damir Urban pokušati razjasniti nesporazume koji se često događaju oko toga koliko je nešto autobiografsko u pričama, romanima, pjesmama koje pišu.
Zatvaranje Festivala u Boogieju donosi program G-točka u kojemu sudjeluju Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica.
Za sam kraj Festivala ostavljen je i program "6 za put: pokretne slike i granice", u okviru kojega će se prikazati šest kratkih filmova na temu nasljeđa. Riječ je o suradnji šest međunarodnih književnih festivala te pjesnika i filmaša iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada, Tobaga i Hrvatske.
Realizaciju Festivala europske kratke priče pomažu Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, Grad Rijeka, Španjolsko veleposlanstvo u Zagrebu, Talijanski kulturni institut te ostale kulturne institucije i veleposlanstva a organizira Hrvatsko društvo pisaca. (HINA)
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
