EK: Hrvatska na pravom putu, napredak i u pravosuđu

‘Općenito, pripreme Hrvatske za članstvo u EU na pravom su putu. Hrvatska je postigla znatan stupanj usklađenosti s europskom pravnom stečevinom’, kaže se u zaključcima nacrta izvješća. Dodaje se da je ‘Komisija identificirala ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori’.

‘Hrvatske vlasti trebaju poduzeti sve potrebene mjere kako bi osigurali punu spremnost zemlje za članstvo do 1. srpnja 2013. u interesu Hrvatske i EU-a’, kaže se u zaključcima.

Komisija će u utorak usvojiti i objaviti izviješće o tri poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i sigurnost i Tržišno natjecanje. U pristupnom ugovoru je definirano da će Komisija pratiti kako Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora, u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u EU-u, 1. srpnja 2013.

Pretpristupni monitoring je uveden kako bi se osiguralo da zemlja uđe u EU-u potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica. Za tri najteža i najvažnija poglavlja Komisija objavljuje izvješće svakih šest mjeseci, a najesen ove godine objavit će sveobuhvatno izvješće o monitoringu, kojim će biti pokrivena sva poglavlja.

Ovo je prvo izvješće, a odnosi se na razdoblje od 1. rujna 2011. do 29. veljače 2012. U njemu se opisuje što je učinjeno u tom razdoblju i daju se preporuke za područja u kojima je potreban daljnji napredak kako bi Hrvatska bila spremna za članstvo 1. srpnja 2013.

‘Hrvatska treba hitno pristupiti potpisivanju ugovora o privatizaciji Brodosplita i naći rješenje za 3. maj i Brodotrogir kako bi ispunila zahtjeve iz aneksa Ugovora o restrukturiranju brodogradilišta do dana pristupanja’ U poglavlju 8 - Tržišno natjecanje, Hrvatska općenito ostvaruje dobar napredak u ispunjavanju kriterija i zahtjeva iz poglavlja Tržišno natjecanje, kaže Komisija.

U izvješću se opisuju odluke koje je nedavno donijela hrvatska vlada o prihvaćanju ponude za privatizaciju Brodosplita, o pokretanju stečajnog postupka za brodogradilište Kraljevica te da će u roku od 90 pokušati privatizirati 3. maj i Brodotrogir.

‘Hrvatska treba hitno pristupiti potpisivanju ugovora o privatizaciji Brodosplita i naći rješenje za 3. maj i Brodotrogir kako bi ispunila zahtjeve iz aneksa Ugovora o restrukturiranju brodogradilišta do dana pristupanja’, kaže se u izviješću.

I u najtežem poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava bilježi se napredak. Komisija kaže da je provedba strategije reforme pravosuđa i akcijskog plana u skladu s predviđenim rokovima, ali da je odgođeno stupanje na snagu novog sustava javnih ovrha.

‘Reformirano državno sudbeno vijeće i državno odvjetničko vijeće nastavili su djelovati neovisno. Oba tijela nastavila su imenovati sudske dužnosnike na temelju transparentnih, jednoobraznih i objektivnih kriterija’, stoji u dokumentu.

Navodi se da su potrebna poboljšanja u provedbi prijelaznog sustava za imenovanje sudaca, uključujući veću transparentnost kod usmenih intervjua te da se posveti pozornost da se svi kanidati ravnopravno tretiraju.

Nastavljeno je poboljšanje i u području učinkovitosti pravosuđa te u racionalizaciji sudova. Poboljšana je provedba sudskih odluka, posebice kroz djelovanje financijske agencija FINA. Broj neriješenih sudskih predmeta u razdoblju od prosinca 2010. do prosinca 2011. porastao je za 5,2 posto. Smanjuje se broj starih sudskih predmeta, od prosinca 2010. do prosinca 2011. za 12,3 posto, ali je u istom razdoblju broj starih parničnih predmeta porastao za 6,5 posto, a broj starih parničnih predmeta na prvostupanjskim sudovima pao za 9,5 posto.

Stoga se navodi da je potrebno obratiti pozornost da su viši sudovi, uključujući i Vrhovni sud odgovorajuće opremljeni kako bi se mogli nositi s povećenjem broja predmeta.

Pročitajte i ovo prijavili je Zeleni Europska komisija se oglasila na optužbe vezane za Dubravku Šuicu Kodeks ponašanja Šuica prekršila važna pravila Europske komisije: "Ovo mora biti sankcionirano"

Suđenje za ratne zločine

U dijelu koji se odnosi na suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, navodi se da je počelo suđenje u slučaju ubojstva srpskih civila u selu Grubori. Navodi se da su poduzete mjere za zaštitu svjedoka, da je nova vlada stupila u kontakt sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom s ciljem rješavanja mogućih negativnih posljedica zakona, kojim su proglašeni ništetnim pravni akti bivše JNA, SFRJ i Srbije, a koji je donijela bivša vlada u studenome 2011.

‘Međutim, pitanje nekažnjivosti za ratne zločine ostaje velikih izazov u Hrvatskoj’, kaže se u izvješću i dodaje da je preostalo procesuirati većinu ratnih zločina.

U izvješću se preporučuje nastavak stvaranja održive evidencije rezultata u istragama, procesuiranju i sudskim presudama za organizirani kriminal i korupciju na svim razinama, uključujući i visoku razinu, te u osjetljivim sektorima poput javnih nabava.

Komisija navodi da je ‘odlazeća administracija’ obavila imenovanja više viših dužnosnika u policiji te ističe da je kod imenovanja i daljnjih reformi u policiji potrebna ‘velika pozornost, posebice kako bi se osigurala depolitizacija i povećao profesionalizam’.

Promjene zakona o sprječavanju sukoba interesa izaziva zabrinutost

U izvješću se kaže da prijedlog promjene zakona o sprječavanju sukoba interesa izaziva zabrinutost. ‘Prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa predmet su zabrinutosti, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća’, kaže se u izvješću i dodaje da su ranije odredbe o kriterijima za ta imenovanja odbačeni.

‘Hrvatska treba osigurati snažan sustav za sprječavanje korupcije u državnim poduzećima. Potrebno je razvijati koncept političke odgovornosti i nulte tolerancije na korupciju’, kaže se u izvješću.

Komisija bilježi napredak i u zaštiti manjinskih prava, stambenog zbrinjavanja izgjeglica, ali se traži nastavak poboljšanja u tim područjima. Komisija također konstatira da je Hrvatska nastavila surađivati s Haškim sudom.

U poglavlju 24. Pravda, sloboda i sigurnost Komisija navodi da je Hrvatska na pravom putu u pripremama za ispunjavanje kriterija u tom području.

Usklađivanje sa schengenskom pravnom stečevinom

‘Što se tiče vanjskih granica i Schengena, proces usklađivanja sa schengenskom pravnom stečevinom je nastavljen daljnjim poboljšanjem sustava za integrirano upravljanje granicama. Međuagencijska suradnja te koordinacija sa susjednim zemljama i tijelima EU-a u tom području je poboljšana’, ocjenjuje Komisija.

Komisija je u izvješću dala i kratak pregled onoga što je učinjeno u ostalim poglavljima. Navodi se da su pripreme za članstvo ‘skoro gotove’ u desetak poglavlja, da je u 14 poglavlja preostao određeni broj otvornih pitanja te u šest poglavlja da je postignuta ‘općenito dobra razina usklađenosti, ali da su nekim područjima potrebni pojačani napori’. (Hina)