U Hrvatskoj je lani srušeno više od 1000 stanova: Tri su glavna razloga

U Hrvatskoj su 2023. godine srušena 1.092 stana, pri čemu je 47,3 posto srušeno zbog gradnje novih građevina, 29,9 posto zbog elementarnih nepogoda, a zbog nezakonite gradnje njih 12,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Prema tim podatcima, u Hrvatskoj su u 2023. godini srušena ukupno 1092 stana, ukupne korisne površine 87.240 četvornih metara. 

Statističari objašnjavaju da je riječ o ukupnom broju stanova isključenih iz stambenog fonda bez obzira na način korištenja - nastanjeni i nenastanjeni stanovi za stalno stanovanje te stanovi za odmor. 

Od ukupnog broja stanova koji su isključeni iz stambenog fonda, 111 stanova s ukupnom površinom od 4.458 kvadrata korišteno je za odmor, napominju iz DZS-a. 

Najčešći razlog isključenja stanova iz stambenog fonda je gradnja novih građevina i lani je zbog toga srušeno 516 stanova, što je u ukupnom broju udio od 47,3 posto. 

Pročitajte i ovo Pokušaj rješenja starog problema Dio hrvatskih građana mora se prijaviti u Registar stanova: Bez toga gube prava

Zbog elementarnih nepogoda je u 2023. godini srušeno 327 stanova, što je udio od 29,9 posto. Taj se podatak odnosi na stanove koji su isključeni iz stambenog fonda na temelju odluke Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, objašnjavaju statističari.   

Zbog dotrajalosti i drugih razloga lani je srušeno 85 stanova, ili 7,8 posto ukupnog broja, a zbog nezakonite gradnje njih 137, što je u ukupnom broju srušenih stanova udio od 12,5 posto.

U prošloj je godini zbog prenamjene u nestambeni prostor ili spajanja dvaju ili više stanova u jedan stan srušeno 27 stanova (2,5 posto). 

Po podatcima DZS-a, lani je u gradskim naseljima srušeno 858 stanova, a u ostalim naseljima 234 stana. 

Prema opremljenosti instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi su ti srušeni stanovi imali električnu struju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a 94 posto njih imalo je kupaonicu, podatci su DZS-a.

Pročitajte i ovo POLITIČKO ČUDO Jedna mlada žena prava je zvijezda hrvatskih euroizbora: "Nekad nije sve u novcu, već u drukčijem pristupu"

Prosječna veličina srušenih stanova u prošloj godini iznosila je 79,9 kvadrata, a statistika pokazuje i da se od ukupnog broja srušenih stanova više od polovine ili 59,1 posto odnosi na dvosobne i trosobne stanove.

Lani je, naime, srušeno 338 dvosobnih i 307 trosobnih stanova, a srušena su i 216 jednosobna stana, 141 četverosobni i 90 peterosobnih ili stanova s više soba.

Lani srušeno 1,8 posto manje stanova nego godinu prije

Tablice iz objavljene statistike pokazuju i da je lani srušeno manje stanova nego godinu prije, i to 20 stanova ili 1,8 posto manje nego 2022. godine. Naime, 2022. je iz stambenog fonda bilo isključeno 1.112 stanova.

Podaci u posljednjih pet godina pokazuju da je 2021. bila godina u kojoj je srušeno najviše stanova, njih 1.227, dok ih je najmanje srušeno 2020. godine, njih 466. 

DZS podatke o broju srušenih stanova prikuplja pomoću obrasca Godišnji izvještaj o srušenoj zgradi sa stanovima i prenamjeni stambenog prostora, a koji se prikuplja od upravnih tijela velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležnih za upravne poslove graditeljstva, Državnog inspektorata - Sektora građevinske inspekcije te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Pročitajte i ovo Omjer snaga Tri najveće stranke i dalje imaju uvjerljivu većinu u Europskom parlamentu

Izvještaj se ispunjava samo za potpuno srušenu zgradu u kojoj se nalazio jedan stan ili više završenih stanova. Prema tome, ne obuhvaćaju se oštećene zgrade sa stanovima koje se namjeravaju popravljati ni srušene zgrade u kojima nije potpuno završen nijedan stan, objašnjavaju iz DZS-a.